“Upoznajmo pravu vrijednost šuma! O tome kako šume doprinose reguliranju klime te sa kojim se problemima u ovom trenutku suočavamo na globalnoj, ali i lokalnim razinama piše naš član Marko Cvrlje. Ipak, rješenje postoji i svatko od nas može doprinijeti svojim djelovanjem!” poručili su iz udruge Permakultura Dalmacija koja zagovara harmoniju u suživotu ljudi i prirode.

“Stabla i šume imaju važnu ulogu u globalnom klimatskom sustavu budući da apsorbiraju 1/3 antropogenih emisija CO2 te tako pohranjuju velike količine ugljika u svojoj biomasi i tlu. Također, kroz evapotranspiraciju – isparavanje vode kroz procese biljaka (transpiracija) te iz tla (evaporacija) – utječu na temperaturu zraka, vlažnost i stvaranje oblaka. Time sudjeluju u hidrološkom ciklusu, odnosno kruženju vlage i padalina” piše Marko Cvrlje na početku članka naslovljenog “Uloga šuma u klimatskom sustavu”.

Marko živi u Sinju, po struci je diplomirani ekonomist, a zaštitom prirode bavi se volonterski, aktivistički i profesionalno. Osim što je član udruge Permakultura Dalmacija, volontirao je u Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja i raznim planinarskim društvima, a nekoliko posljednjih godina najviše je angažiran u Udruzi BIOM.

Marko Cvrlje

Ante Cizmic/Cropix

Uz pojedinosti o toj važnoj ulozi šuma, Cvrlje ukazuje i na deforestaciju koja može značajno smanjiti evapotranspiraciju, izmijeniti klimatske prilike i dovesti do toplijih uvjeta u tropima.

“Kako je navedeno u jednom znanstvenom radu, pregled dvadeset šest hidroloških istraživanja sa područja Amazone te četrnaest istraživanja deforestacije je pokazao vezu između gubitka šumskog pokrova i smanjenja padalina”, navodi u članku osvrćući se posebno na bazen Amazone, koji je, kako piše, riznica bioraznolikosti s obzirom da obuhvaća 40 posto ukupne površine svih tropskih šuma, te sudjeluje u kruženju ugljika utječući na regionalne i globalne klimatske prilike.

Kako nadalje ističe, smanjene količine oborina povezane sa deforestacijom utvrđene su i na području Sahela, Zapadne Australije te južne obale Zapadne Afrike.

“Također, jedno istraživanje dovodi u vezu smanjenje monsunskih kiša u Indiji sa deforestacijom. U Indoneziji, na područjima gdje se dogodilo uništenje šume kako bi se stvorio prostor za plantaže palminog ulja, temperatura tla je veća za minimalno 10°C u odnosu na temperaturu tla šume”, piše Cvrlje. Pri tom ukazuje kako o svim tim procesima i aktivnostima ovisi naš opstanak.

Također pojašnjava učinke pošumljavanja na klimu. Znanstvenici su naime utvrdili, pojašnjava, da se oblaci formiraju češće iznad šuma nego travnjaka, čime hlade Zemljinu atmosferu.

U članku se Marko Cvrlje osvrće i na pretjeranu betonizaciju u gradovima koja dovodi do sve jačeg izražaja urbanih toplinskih otoka, koji uzrokuju zdravstvene probleme i povećanje potrošnje električne energije za hlađenje. Upravo stoga su važna stabla koja hlade okoliš, poručuje.

“Osim smanjenja potrošnje električne energije i ublažavanja temperaturnih ekstrema, stabla također povećavaju bioraznolikost, poboljšavaju kvalitetu zraka, odvodnju oborinskih voda i sveukupnu kvalitetu života te su izuzetno važan dio zelene infrastrukture 'pametnih gradova', pokazujući nam koliko je bitno promišljeno prostorno planiranje u borbi sa klimatskim promjenama”, ističe Cvrlje.

Na kraju ističe kako stabla i šume iako su važan faktor, ne smijemo idealizirati kao jedino i spasonosno rješenje za klimatsku krizu.

“Također, bitno je paziti što i gdje sadimo jer neodgovarajuće vrste posađene na neadekvatnim staništima mogu negativno utjecati na ekosustav”, zaključuje autor članka.

Spomenimo i kako je Marko Cvrlje lani u svibnju, u svom prvom popularnom znanstvenom članku objavljenom na stranicama udruge Permakultura Dalmacija, temeljenom na razgovorima sa stručnjacima i istraživanju literature, ukazao na potrebu podizanja vjetrozaštitnih pojaseva, koji se formiraju sadnjom drveća, a važna su stavka za revitalizaciju Sinjskog polja. Na poziv udruge Permakultura Damacija u studenom 2021. je u Sinjskom polju više od 80 ljudi sudjelovalo u akciji sadnje stabala u sklopu nacionalne kampanje „Zasadi stablo, ne budi panj.“ Zasađeno je oko 300 sadnica, a sadilo se 5 vrsta drveća – crna joha, lipa, poljski jasen, hrast lužnjak i bijela vrba.

U organizaciji udruge Permakultura Dalmacija ovih dana provedena je i akcija sadnje stabala u dvorištima Osnovnih škola Marka Marulića i Ivana Lovrića, Srednje strukovne škole bana Josipa Jelačića, Tehničke i industrijske škole bana Josipa Jelačića te Opće gimnazije Dinka Šimunovića u Sinju.

Kako su objavili, uz motiviranost i entuzijazam učenika pri sadnji, te pomoć djelatnika škola, školska dvorišta sada krasi tridesetak novih sadnica koštele, gorskog javora, lipe, cedra, ginka te raznih voćaka.

Kako je tom prigodom kazao Marko Cvrlje koji je bio koordinator akcije, cilj te sadnje je bio oplemeniti krajobraz stablima kako bi učenici i djelatnici škola imali ugodniji boravak, a time se šalje i poruka o važnosti zelenila u gradovima koje dijelom neutralizira veće temperature zraka uzrokovane pretjeranom betonizacijom.

- Ujedno smo povećali bioraznolikost medonosnim drvećem, a sadnjom voćaka smo željeli ukazati na važnost lokalno uzgojene hrane te potencijal različitih ustanova da sukladno svojim mogućnostima uzgajaju namirnice za svoje djelatnike i korisnike. Prehrambeni suverenitet je jedan od najboljih alata za jačanje otpornosti na krize – društvene, ekonomske ili klimatske – kazao je također Marko Cvrlje.

Dodajmo i kako Europska unija planira zasaditi 3 milijarde stabala do 2030. godine, naglašavajući time značaj šuma u rješavanju klimatskih izazova. EU planira kroz Europski zeleni plan do 2050. ostvariti cilj klimatske neutralnosti.

U rezoluciji od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, koja je temeljni dio Europskog zelenog plana, Europski parlament pozdravlja preuzetu obvezu u pogledu sadnje najmanje tri milijarde novih stabala u EU-u. Ujedno naglašava da bi se inicijative EU-a za sadnju drveća trebale temeljiti na jasnim ekološkim načelima, samostalnom razvoju šuma, održivom ponovnom pošumljavanju, ozelenjivanju urbanih i prigradskih područja, obnovi, jačanju povezivosti i agrošumarstvu, i to u skladu s najnovijim znanstvenim spoznajama.

U rezoluciji Europskog parlamenta iz listopada 2020. o europskoj strategiji za šume naglašeno je kako su šume multifunkcionalne i da im je svojstvena velika raznolikost, te kako su mjere u šumama za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na njih međusobno povezane jer se različiti aspekti moraju uravnotežiti i postići sinergije među njima, posebno u okviru strategija i planova država članica za prilagodbu.