Odbor za klimu Ujedinjenih naroda u ponedjeljak je dao pesimistično upozorenje da je svijet blizu scenarija bez povratka po pitanju globalnog zagrijavanja, a da je za to „nedvosmisleno“ krivo čovječanstvo.

Razine stakleničkih plinova u atmosferi već su dovoljno visoke da uzrokuju klimatske probleme i idućih desetljeća, ako ne i stoljeća, upozorili su znanstvenici u izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC).

Oni tvrde kako će se trenutne pojave poput toplinskih valova, moćnih uragana i drugih vremenskih ekstrema samo pogoršati.

Opisavši izvješće kao „crveno upozorenje za čovječanstvo“, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres pozvao je na hitni prekid proizvodnje energije iz ugljena i drugih fosilnih goriva koji znatno štete okolišu.

„Zvona na uzbunu su zaglušujuća“, priopćio je Portugalac.

„Ovo izvješće mora biti posmrtno zvono za ugljen i fosilna goriva prije nego unište naš planet“, dodao je Guterres.

Izvješće IPCC-a objavljeno je samo tri mjeseca prije velike UN-ove konferencije na temu klimatskih promjena koja će se održati u Glasgowu. Države bi se na tom skupu trebale donijeti nove ambiciozne planove o borbi protiv klimatskih promjena.

Temeljeno na više od 14 tisuća znanstvenih studija, izvješće daje dosad najopsežniju i najdetaljniju sliku kako klimatske promjene mijenjaju prirodu i što će uslijediti.

Ako ne dođe do brze reakcije na velikoj skali kako bi se smanjile emisije štetnih plinova, upozoravaju znanstvenici, prosječna globalna temperatura će vrlo vjerojatno narasti za 1,5 stupnjeva u idućih 20 godina.

Dosadašnje odluke država o smanjivanju emisija nisu bile dovoljne za smanjivanje razina stakleničkih plinova u atmosferi.

Svjetske vlade i organizacije izrazile su zabrinutost oko novog izvješća.

„IPCC-ovo izvješće naglašava ogromnu hitnost ovog trenutka“, priopćio je američki izaslanik za klimu John Kerry.

„Svijet se mora ujediniti prije nego što nam izmakne mogućnost ograničavanja globalnog zagrijavanja za 1,5 stupnjeva“, dodao je.

Emisije koje su „nedvosmisleno uzrokovane ljudskim aktivnostima“ su povisile današnje prosječne temperature za 1,1 stupanj više od predindustrijskog prosjeka, a mogle bi narasti za još pola stupnja ako se ne smanji zagađenje atmosfere, stoji u izvješću.

Znanstvenici upozoravaju da bi rast temperature viši od 1,5 stupnjeva mogao pokrenuti nepovratne promjene klimatskih uvjeta s katastrofalnim posljedicama za čovječanstvo.

Svaki dodatni rast od pola stupnja pojačat će intenzitet i učestalost toplinskih valova, jakih kiša i suša.

„Imamo sve dokaze koji nam trebaju da vidimo da smo u klimatskoj krizi“, rekla je trostruka koautorica IPCC-jevog izvješća Sonia Seneviratne, stručnjakinja za klimu sa sveučilišta ETH u Zuerichu koja sumnja da će sudjelovati u izradi i četvrtog izvješća.

„Donositelji odluka imaju dovoljno informacija. Možete se zapitati: Je li vrijedno vremena znanstvenika ako se ništa ne poduzima?“, rekla je.

Već je rast od 1,1 stupnja uzrokovao katastrofalne vremenske neprilike. Samo ove godine toplinski valovi odnijeli su stotine života i oborili niz rekorda diljem svijeta.

Šumski požari potaknuti vrućinom i sušama gutaju čitave gradove na zapadu SAD-a, oslobađaju rekordne razine plinova iz sibirskih šuma i tjeraju Grke da bježe iz svojih domova trajektima.

„Svako upozorenje je važno“, rekao je koautor izvješća Ed Hawkins, znanstvenik sa sveučilišta u Readingu u Velikoj Britaniji.

„Posljedice će biti sve gore i gore sa zatopljenjem“.

Ledeni pokrov Grenlanda gotovo će se sigurno nastaviti topiti, a oceani zagrijavati, zbog čega će rasti i razina mora. Te je promjene nemoguće zaustaviti, piše Reuters, pa je najbolje što svijet može učiniti je usporiti ih kako bi se države stigle pripremiti na njih.

Izvješće upozorava kako čovječanstvo ima sve manje vremena i za usporavanje već pokrenutih klimatskih promjena.

Ako čovječanstvo drastično smanji emisije u idućem desetljeću, prosječna temperatura i dalje bi mogla narasti za 1,5 stupnjeva do 2040. i potencijalno za 1,6 do 2060., prije no što će se stabilizirati.

Ako čovječanstvo ne djeluje na vrijeme, temperatura bi do 2060. mogla narasti za 2, a do kraja stoljeća za 2,7 stupnjeva.

Zemlja nije bila toliko topla od pliocena, prije oko 4 milijuna godina, kad su oceani bili 25 metara viši nego danas.

„Već smo promijenili naš planet, a s nekima od tih promjena morat ćemo živjeti u idućim stoljećima i tisućljećima“, rekao je Joeri Rogelj, još jedan koautor studije, znanstvenik s londonskog Imperial Collegea.

Aktualno pitanje je, kazao je Rogelj, koliko još nepovratnih promjena možemo izbjeći: „I dalje imamo odluke za donijeti".

TIJEK KONFERENCIJE PRATILI SMO UŽIVO

NOVO, 11.30>>> Globalno zatopljenje vjerojatno će uzrokovati ekstremne vremenske neprilike u dijelovima svijeta gdje ranije nije bilo takvih događanja.Katastrofe izazvane visokim razinama mora, a koje su zabilježene jednom u sto godina, mogle bi se sada dogoditi jednom ili dva puta u samo jednom desetljeću. Velike požare možemo očekivati i tamo gdje ih prije nikada nije bilo.

11.15>>> Znanstvenici i novinari složili su se kako je jezik korišten u ovom izvješću, dobrim dijelom, prilagođen općoj populaciji, te da su zaključci izvedeni puno jasnije nego što je to bio slučaj kod ranijih dokumenata IPCC-a. Cilj je, između ostaloga, i obrazovati srednjoškolce o klimatskim promjenama.

10.50>>> Svaka ispumpana tona ugljičnog dioksida povećava rizik od ekstremnih vrućina, poplava i suša. Korelacija je jasna i dokazana, zaključak je radne skupine koja se bavi fizikalno-znanstvenim osnovama klimatskih promjena.

10.45>>> Ljudske aktivnosti, bez sumnje, glavni su uzrok toplinskim valovima, zagrijavanju oceana, te povlačenjima ledenjaka. Temperatura će u sljedećih dvadeset godina zasigurno porasti za 1.5C, no još uvijek je moguće zaustaviti rast iznad te brojke.

10:40 >>> Nikada nisu bile zabilježene veće emisije ugljičnog dioksida u povijesti, razine mora najviše su u posljednjih 3000 godina, a razine leda na arktičkom moru najniže su u posljednjih 1000 godina.

10:15 >>> "Današnje izvješće radne grupe IPCC-a crveni je alarm za čovječanstvo", rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres, javlja BBC. Zbog emisija štetnih plinova mogli bi već u sljedećih deset godina očekivati nove značajne poraste temperatura. Znanstvenici smatraju da ne možemo isključiti mogućnost kako će se do kraja stoljeća razina mora povisiti za 2 metra.

IPCC, međuvladino povjerenstvo o klimatskim promjenama (IPCC) tijelo UN -a za procjenu znanosti povezane s klimatskim promjenama, upravo objavljuje rezultate velikog, šestog po redu izvješća o procjeni ljudskih aktivnosti na klimatske promjene i globalno zagrijavanje.

U znanstvenoj zajednici ova konferencija smatra se jednom od najvažnijih u povijesti, a ono što stoji u izvješću dosta je zabrinjavajuće. Izvješća o znanstvenoj procjeni objavljuju se svakih 6 do 7 godina. Posljednje, Peto izvješće o procjeni, dovršeno je 2014. godine i stvorilo je temelje nastanku Pariškog sporazuma.

Procjene IPCC -a ključni su doprinos međunarodnim pregovorima za borbu protiv klimatskih promjena, a njihova izvješća izrađuju se i recenziraju u nekoliko faza, čime se jamči objektivnost i transparentnost.

Znanstvenici IPCC -a tako pregledavaju tisuće znanstvenih radova objavljenih svake godine kako bi pružili opsežan sažetak onoga što je poznato o pokretačima klimatskih promjena, njezinim utjecajima i budućim rizicima te kako se mogu smanjiti mogući rizici.

IPCC ima tri radne skupine: Radna skupina I, koja se bavi fizikalno -znanstvenim osnovama klimatskih promjena; Radna skupina II, koja se bavi utjecajima, prilagodbom i ranjivošću; i Radna skupina III, koja se bavi ublažavanjem klimatskih promjena. Također ima Radnu skupinu za nacionalne popise stakleničkih plinova koja razvija metodologije za mjerenje emisija i uklanjanja.

Na svom 41. zasjedanju u veljači 2015. godine, IPCC je odlučio izraditi Šesto izvješće o procjeni.

Europska komisija već je donijela niz prijedloga objedinjenih u klimatskom paketu pod nazivom "Fit for 55", a sve kako bi se do 2030. klimatskim, energetskim, prometnim i poreznim politikama te politikama o korištenju zemljišta smanjile neto emisije stakleničkih plinova za barem 55 posto u usporedbi s razinama iz 1990.

Europa želi do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent i ostvariti europski zeleni plan, te je nužno to smanjenje postići u sljedećem desetljeću.

Predsjednica Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, zastupnica Iratxe García Peréz izjavila je kako će postizanje EU klimatskih ciljeva biti najambiciozniji politički projekt našeg doba.

Istaknula je kako je to projekt u kojem će svi morati dati svoj doprinos, ali katastrofalno bi bilo kad ono što se traži od građana ne bi bilo socijalno.

- Uvjereni smo da je novi socijalni fond za klimu važan dio odgovora i zalažemo se za to da će imati stvarne učinke. To bi također trebalo pomoći najugroženijima i biti učinkovito sredstvo protiv energetskog siromaštva - izjavila je predsjednica eurosocijalista.