Europska unija mogla bi uvesti novi porez na iznimnu dobit za energetske tvrtki koje su povezane s rastućim cijenama plina. Nacrt dokumenta, koji je vidio Bloomberg, sugerira da bi privremeni porez na nenamjernu dobit mogao biti "koristan izvor financiranja".

Energetska kriza znači da plin, ugljen, nuklearna energija, hidroenergija i drugi obnovljivi izvori energije EU-a mogu generirati višak profita do 200 milijardi eura u 2022., procjenjuje Međunarodna agencija za energiju (IEA).

Preraspodjela tih sredstava kako bi se potrošačima pomoglo da namire veće račune za energiju jedan je od prijedloga u IEA-inom planu od 10 točaka za odvikavanje Europe od ruske nafte i plina. On je već usvojen u Italiji i Rumunjskoj. Drugi sugeriraju da bi se sredstva od nepredviđenog poreza mogla usmjeriti na obnovljive izvore energije.

-Tvrtke za fosilni plin ostvarile su rekordnu dobit dok su se ljudi ove zime smrzavali. Te tvrtke sada sjede na novcu koji nam je potreban za financiranje prijelaza na čistu energije - kaže Murray Worthy, voditelj odjela za plin u Global Witnessu, međunarodnoj nevladinoj organizaciji osnovanoj 1993. godine koja radi na prekidu veza između iskorištavanja prirodnih resursa, sukoba, siromaštva, korupcije i kršenja ljudskih prava u svijetu.

Worthy dodaje da čelnici EU-a imaju "moralnu odgovornost" zagovarati porez na dobit od fosilnih goriva i "potrošiti ga na masivnu izgradnju obnovljivih izvora energije i izolacije kako bi zauvijek okončali doba fosilnog plina i osigurali pristupačan, obnovljiv struja i grijanje za sve.”

Postavlja se zato pitanje jesu li tvrtke za fosilna goriva 'unovčili' krizu?

Naime, tvrtke koje proizvode fosilna goriva također razmatraju niz projekata plinovoda i terminala kao odgovor na krizu. Grčka, Italija, Nizozemska, Njemačka, Španjolska i Francuska nedavno su oživjele plinske projekte. Bez plina za bušenje, novac se u Europi zarađuje izgradnjom infrastrukture za uvezeni prirodni plin. Lobiji za ukapljeni prirodni plin i fracking u SAD-u zalažu se za širenje i veći izvoz kako bi popunili prazninu koju su ostavila ruska fosilna goriva.

- U Velikoj Britaniji Shell navodno preispituje svoju odluku da se povuče iz naftnog polja Cambo. Projekt koji se prije samo tri mjeseca smatrao neodrživim sada se vratio na stol zbog situacije u Ukrajini. Za industriju fosilnih goriva ne postoji granica koju neće prijeći. Od uništenja našeg planeta do unovčavanja ubojstava nedužnih ljudi, oni su uvijek iznova pokazali da je njihov jedini interes zarađivati novac. Vlade moraju djelovati jer ove korporacije očito neće - objasnio je Mike Davis, izvršni direktor Global Witnessa.

Istovremeno, tvrtke će ubuduće snositi veću odgovornost oko svog društvenog, ali i ekološkog utjecaja, barem ako je suditi prema događanjima na Odboru Europskog parlamenta za pravna pitanja. Naime, taj je odbor, ovoga tjedna, s 22 glasa za i jednim protiv, usvojio stajalište o Direktivi o korporativnom izvještavanju o održivosti (Corporate Sustainability Reporting Directive - CSRD).

Ako ona naposljetku bude dogovorena s vladama Europske unije, tvrtke će u većoj mjeri odgovarati za učinak koji imaju na ljude, ali i sam planet, dok bi investitori i javnost dobili pristup usporedivim, pouzdanim i lako pristupačnim podacima o održivosti.