SVJETSKI DAN

Močvarna staništa su prirodno rješenje ublažavanja klimatskih promjena i pružaju višestruku dobrobit za ljude i prirodu

Kopački rit (ilustracija)

 Davor Javorovic/Zuma Press/Profimedia

Svjetski dan vlažnih staništa obilježava se 2. veljače. Na taj je dan 1971. u iranskom gradu Ramsaru potpisana Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica. Konvencija obvezuje svaku zemlju potpisnicu na opće očuvanje močvara na vlastitom teritoriju i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju vlažnih staništa, objavilo je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Republika Hrvatska je potpisnica Ramsarske konvencije od 1991. godine, a na Ramsarskom popisu su Parkovi prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero, te Posebni rezervat Crna Mlaka u Jastrebarskom i Donji tok rijeke Neretve.

Tema ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana vlažnih staništa je “Aktivno očuvanje vlažnih staništa za ljude i prirodu“ čime se naglašava važnost djelovanja i poduzimanja konkretnih aktivnosti za očuvanje vlažnih staništa jer se na taj način, kako je istaknuto, djeluje i na dobrobit zdravlja ljudi i planeta.

Naglašeno je kako su vlažna staništa najugroženiji ekosustavi na zemlji, nestaju tri puta brže od šuma. U posljednjih 50 godina izgubljeno je 50 posto svih vlažnih staništa u svijetu. Zbog svega toga, ističu u Ministarstvu, potrebno je uložiti sve kapacitete kako bi očuvali i obnovili vlažna staništa.

Navode i kako vlažna staništa predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti. Uz njih je vezano više od 40 posto vrsta biljaka i životinja.

Osim što su staništa velikom broju biljnih i životinjskih vrsta, ova staništa imaju veliki značaj u prilagodbi na klimatske promjene, posebno u obrani od poplava.

Navode kako su nizinske rijeke koje uz svoje korito imaju vlažna staništa u koja se izlijevaju tijekom visokih vodostaja, najbolji način obrane od poplava. Upravo je tako, pojasnili su, izveden sustav obrane od poplava u Posavini. Tako je Ramsarsko područje Lonjsko polje postalo glavni recipijent visokih voda rijeke Save, dok je Kopački rit “primatelj“ visokih voda Drave i Dunava.

Nadalje povodom Svjetskog dana vlažnih staništa, istaknuto je kako je njihova vrijednost vezana i uz obnavljanje zaliha podzemnih voda, učvršćivanje obala, zadržavanje hranjivih tvari i sedimenata i pročišćavanje vode. Ona pružaju i velike mogućnosti za razvoj turizma i rekreacije. Zbog česte prisutnosti čovjeka, danas predstavljaju i iznimnu kulturno - tradicijsku vrijednost.

Osim za životinjske i biljne vrste, vlažna područja imala su značajnu ulogu u razvoju ljudske civilizacije, o čemu svjedoči činjenica da su se prve civilizacije razvile upravo u dolinama rijeka i poplavnim ravnicama, također su istaknuli.

Nadalje, ističu kako je kao značajan doprinos očuvanju vlažnih staništa prošle godine proglašen pentalateralni Prekogranični rezervat biosfere Mura - Drava - Dunav između pet država - Austrije, Slovenije, Mađarske, Hrvatske i Srbije. Riječ je o iznimno značajnom ekosustavu načinjenom od mozaika vlažnih staništa poput poplavnih šuma, vlažnih travnjaka, sprudova, obala, napuštenih korita i meandara rijeka. Velika je bioraznolikost ovog područja u kojem je utvrđeno čak 75 tipova staništa, te brojne rijetke i ugrožene vrste flore i faune. U obuhvatu Rezervata biosfere je i Park prirode Kopački rit.

U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja također informiraju kako povodom Svjetskog dana vlažnih staništa, javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima organiziraju brojne aktivnosti.

Park prirode Vransko jezero je u nedjelju, 30. siječnja, organizirao promatranje ptica, a na sam Dan vlažnih staništa, 2. veljače, pozvao je zainteresiranu djecu na kreativnu radionicu za izradu makete „Močvara u malom“.

Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje ovaj dan obilježava događajem u Posjetiteljskom centru Repušnica, uz prezentaciju dvije publikacije i govorom o Lonjskom polju, međunarodno važnom vlažnom staništu.

Javna ustanova Park prirode Kopački rit objavit će rezultate tradicionalnog zimskog prebrojavanja ptica vodarica u 2022. u sklopu obilježavanja Dana vlažnih staništa koje će se održati na Pravnom fakultetu u Osijeku. Tom prigodom će se održati i niz predavanja na temu očuvanja i održivog korištenja vlažnih staništa.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije za djecu osnovnih škola u okolici Delta Neretve organizira edukativni obilazak Ramsarskog područja.

- Sve navedene aktivnosti imaju cilj podići svijet o vlažnim staništima koja su najugroženiji ekološki sustavi, zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjernog iskorištavanja njihovih resursa – zaključuju u ministarstvu.

Na stranicama Hrvatske agencije za okoliš i prirodu pojasnili su također zašto je važno očuvati močvarna staništa. Evo što su istaknuli:

1. Močvarna staništa su prirodno rješenje ublažavanja klimatskih promjena i pružaju višestruku dobrobit - močvarna staništa ublažavaju poplave i suše, pružajući stanište tisućama biljnih i životinjskih vrsta.

2. Upravljanje močvarama mora biti mudro i one se trebaju koristiti na održiv način kako bi očuvali ove izuzetno važne ekosustave.

3. Izgubljena i degradirana močvarna područja mogu se i trebaju obnoviti kako bi se oživjela bogata biološka raznolikost i ekosustavi koji održavaju život.

Močvarna staništa su pružatelji života, one osiguravaju hranu (rižu, ribu) za 3,5 milijarde ljudi, najučinkovitije su kopneno skladišta ugljika, a istovremeno dom za 40 posto vrsta biljaka i životinja.

Osim važnosti za poljoprivredu i ribarstvo, močvarna staništa su i omiljene turističke destinacije - procijenjeno je da nam močvarna staništa pružaju usluge ekosustava u vrijednosti od 47 bilijuna USD godišnje.

- Vrijednost močvarnih staništa vezana je i uz obnavljanje zaliha podzemnih voda, učvršćivanje obala, zadržavanje hranjivih tvari i sedimenata, ublažavanje klimatskih promjena i pročišćavanje vode. Ona su genske banke biološke raznolikosti staništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta - istaknuli su u Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu.

Spomenimo kako Europski parlament u Rezoluciji od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, podsjeća na svoje stajalište izneseno u Rezoluciji o pravnom okviru EU-a za zaustavljanje i poništavanje globalnog krčenja šuma koje je uzrokovao EU te poziva Komisiju da hitno iznese prijedlog pravnog okvira EU koji se temelji na obveznoj dužnoj pažnji i kojim se osigurava da su vrijednosni lanci održivi i da proizvodi ili roba koji se stavljaju na tržište EU-a nisu uzrok ili produkt krčenja šuma, uništavanja šuma, uništavanja ili prenamjene ekosustava ili kršenja ljudskih prava.

Parlament napominje da bi se taj pravni okvir EU-a također trebalo proširiti na ekosustave s velikim zalihama ugljika i bogatom bioraznolikošću, a koji nisu šume, kao što su morski i obalni ekosustavi, močvarna područja, tresetišta i savane, kako bi se izbjeglo prebacivanje pritiska na ta područja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 17:32