EKSTREMNE SUŠE

Premda nije presudno za opskrbu vodom ili električnom energijom u regiji, niske razine jezera mogu potaknuti druge nepogode
Suša na Velikom slanom jezeru u Utahu
 Justin Sullivan/Getty Images/Profimedia

Razina vode u južnom dijelu Velikog slanog jezera, u američkoj saveznoj državi Utah, pale su na najnižu razinu ikada zabilježenu, a stručnjaci kažu da će se situacija, na najvećem jezeru sa slanom vodom na zapadnoj hemisferi, dodatno pogoršati budući da ekstremna suša guši gotovo cijelu državu.

Američki geološki zavod objavio je u subotu da je prosječni dnevni vodostaj pao na oko centimetar ispod prethodnog rekorda, postavljenog 1963. Prvi agencijski zapisi o nadmorskim visinama Velikog slanog jezera datiraju iz 1847. godine.

Razina vode u Velikom slanom jezeru postupno se smanjivala, no nedavna opadanja razine pogoršala je katastrofalna suša koja je poharala zapadni dio Sjedinjenih Država.

"Ljudska aktivnost, čak i više od suše, razlog je opadanja vodostaja jezera. Ovdje prije svega mislim na prekomjernu potrošnju vode za poljoprivredu i vađenje minerala. Iako Veliko slano jezero nije presudno za opskrbu vodom ili električnom energijom regije, niske razine jezera mogu potaknuti druge vremenske i ekonomske neprilike ”, tvrdi Ryan Rowland, izvršni direktor znanstvenog centra zaduženog za istraživanje jezera u Utahu.

Rast stanovništva, urbanizacija i turizam doprinose problemima s vodoopskrbom, dok suše sve češće pogađaju brojna područja u Europi, naročito na Mediteranu. Štoviše, očekuje se da će stanje biti sve gore zbog klimatskih promjena. Prema procjenama, do 2030. godine polovica riječnih sljevova u Europi bit će pogođena nestašicama.

Kako bi se zaštitili izvori vode za budućnost, Europski parlament prije tri godine odobrio je pravila za ponovnu uporabu vode u poljoprivredi.

Tim pravilima željelo se potaknuti korištenje reciklirane vode za navodnjavanje u poljoprivredi, jer taj sektor troši gotovo polovicu sve vode godišnje u EU-u. Veće ponovno korištenje vode u poljoprivredi smanjilo bi pritisak na izvore za oko pet posto godišnje.

Kako bi se zaštitili usjevi, pravila uključuju i standarde za kvalitetu reciklirane vode, stalni nadzor kvalitete vode, dok postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda trebaju imati plan za upravljanje rizicima. Uprave u državama članicama izdavale bi dozvole za postrojenja za pročišćavanje i pratile poštuju li se pravila.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 17:43