Nakon što je sredinom rujna u sklopu programa “Energija i klimatske promjene” objavljen poziv za financiranje izrade tehničke dokumentacije za korištenje geotermalne energije, krajem studenoga objavljen je Poziv na dostavu projektnih prijedloga namijenjen povećanju kapaciteta za proizvodnju geotermalne energije. Otvoren je do 28. siječnja 2022. godine, a na raspolaganju je više od 4,9 milijuna eura.

Tim povodom o značaju i potencijalu geotermalne energije u Hrvatskoj pitali smo dr. sc. Sanju Živković, koja je stariji istraživač u Odjelu za energetsko i klimatsko planiranje Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP).

- Hrvatska ima veliki geotermalni potencijal koji je posljedica geološke građe prostora Panonskog bazena. Uz više od 25 prirodnih izvora, mnogi od kojih su poznati i korišteni od rimskog doba, zahvaljujući ekstenzivnim istraživanjima ugljikovodika tijekom druge polovice 20. stoljeća, pronađen je niz lokaliteta s geotermalnim vodama u dubokim istražnim bušotinama. Iako u to vrijeme ova otkrića najčešće nisu bila dodatno istraživana, danas ti prikupljeni podaci dobivaju novi značaj – kazuje dr. Živković.

Dodaje kako se otkrićem geotermalnih voda u dubokim bušotinama, značajno smanjuje geološki rizik u istraživanju geotermalne energije koji predstavlja najveći financijski teret u istraživanju geotermalne energije s obzirom da je bušenje dubokih bušotina izrazito skupo.

- Ova saznanja svakako omogućavaju ubrzanje razvoja projekata korištenja geotermalne energije u Hrvatskoj, ali su omogućila i razvoj ključnih znanja domaćih stručnjaka za rad na istraživanju i eksplaoataciji geotermalnih voda – kaže dr. Živković.

Nadalje pojašnjava kako je geotermalna energija obnovljivi izvor energije koji pruža mogućnost korištenja u proizvodnji električne i toplinske energije, ovisno o temperaturi vode u ležištu.

- Proizvodnja električne energije, kod izvora s temperaturom većom od 100 °C, mahom je u fokusu velikih investitora, kao što je to slučaj kod prve geotermalne elektrane Velika-1 u Velikoj Cigleni. Ipak, brojni izvori s nižim temperaturama pružaju velike mogućnosti korištenja za toplinske namjene. To podrazumijeva grijanje prostora za kućanstva, usluge i industriju – pojašnjava stručnjakinja EIHP-a.

Navodi kako se u Hrvatskoj takav primjer može naći u Topuskom gdje se koristeći geotermalnu energiju grije nekoliko zgrada i javnih objekata, industrijskih postrojenja te toplica. Također, staklenici grijani pomoću geotermalne energije u Bošnjacima kod Županje i Sv. Nedelji u blizini Zagreba daju, kako ističe, odličan primjer korištenja u poljoprivrednom poduzetništvu.

- Moguće namjene su također u proizvodnji hrane za npr. sušenje voća i povrća, rashladne komore, pasterizaciju mliječnih proizvoda itd., te u šumarstvu za sušenje drvne biomase, zatim u balneologiji itd. Korištenje geotermalne toplinske energije pruža značajnu uštedu u troškovima za energiju koja iznosi i do 30 posto u odnosu na npr. prirodni plin – pojasnila je dr. sc. Sanja Živković.

Što se tiče ulaganja u energetske projekte i klimatsku prilagodbu, spomenimo kako Europa želi do 2050. ostvariti cilj klimatske neutralnosti kroz europski zeleni plan, a novi zakonodavni alati za ostvarivanje ciljeva iz europskog propisa o klimi koji je Europski parlament potvrdio u lipnju ove godine, iz temelja će preobraziti EU gospodarstvo i društvo. Za ostvarenje tog cilja potrebna su znatna ulaganja, kako javnog sektora tako i privatnog sektora, radi čega je pokrenuto više projekata i planova ulaganja.