Vezišnica, jedna od najvažnijih i ribom najbogatijih pritoka rijeke Ćehotine u općini Plevlja u Crnoj Gori, samo je sjena onoga što je nekad bila. Industrijsko zagađenje, neprečišćene komunalne vode i ilegalne barijere utjecale su negativno na nekad bogati biljni i životinjski svijet. Međutim, prvi koraci vraćanju života u Vezišnicu napravljeni su u srijedu uklanjanjem triju nefunkcionalnih, ilegalnih pregrada. Ovaj je događaj, kako javljaju iz WWF Adrije, tim važniji ako se zna da je to prvo takvo uklanjanje pregrada u regiji.

-Pozdravljamo inicijativu uklanjanja zastarjelih, nepoželjnih i nefunkcionalnih barijera iz rijeka te smo se rado pridružili pozivu koji su uputile nevladine organizacije. Na taj način Općina Pljevlja i šira zajednica direktno doprinose ostvarivanju ekoloških ciljeva, kako nacionalnih tako i međunarodnih, a posebno u kontekstu unaprjeđenja ekološkog statusa rijeka – izjavio je Mervan Avdović, potpredsjednik Općine Pljevlja.

Iz WWF Adrije napominju kako su u Sjevernoj Americi još prije nekoliko desetljeća prepoznali važnost uklanjanja starih i nefunkcionalnih pregrada dok je u Europi taj trend započeo prije desetak godina. Iz godine u godinu uklanja se sve više pregrada, a posebno otkad je u Strategiji EU za bioraznolikost kao cilj prepoznata potreba vraćanja 25.000 km rijeka u prirodno stanje do 2030. godine.

Dodajmo kako je Europski parlament usvojio 9. lipnja ove godine Strategiju EU-a o bioraznolikosti do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote, koja je temeljni dio Europskog zelenog plana.
Njome Parlament traži da se u plan za obnovu prirode uključi vraćanje najmanje 25.000 km rijeka u prirodno stanje vodotoka u EU-u i to uklanjanjem prepreka i obnovom poplavnih područja.

Uz to, ovakvi projekti direktno podržavaju i mjere za poboljšanjem ekološkog statusa koje su propisane Okvirnom direktivom o vodama, na šta se obvezala i Crna Gora.

Branka Španiček, koordinatorica inicijative za uklanjanje barijera u WWF Adriji kazala je kako je Općina Pljevlja prepoznala priliku za uklanjanjem tri brane na Vezišnici te se priključila pozivu koji je WWF Adria uputila općinama i javnim ustanovama u Crnoj Gori i Hrvatskoj.

-S obzirom da uklanjanjem ove tri brane na Vezišnici ona ponovno postaje rijeka slobodnog toka, posebno nam je drago da je upravo ona lokacija prvog uklanjanja pregrada u regiji. Slične uspjehe želimo ponoviti u Hrvatskoj i Sloveniji, ali i nastaviti s dobrom suradnjom u Crnoj Gori, gdje je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma izrazilo želju za zajedničkim radom na ovoj temi - izjavila je Branka Španiček.

Iz ove organizacije za zaštitu prirode pojašnjavaju nadalje kako se uklanjanjem pregrada, u rijekama ponovno uspostavlja prirodna dinamika protoka vode, omogućava se kretanje ribama i drugim vrstama koje žive u rijekama uzvodno i nizvodno, te se u značajnoj mjeri smanjuje opasnost od poplava, kao i procesi koji mogu dovesti do snižavanja razine podzemnih voda koje se koriste kao izvori pitke vode.

Rijeke prirodno obavljaju, kako ističu, mnoge funkcije od kojih naše zajednice i mi sami imamo koristi, od osiguravanja pitke vode i hrane, do regulacije posljedica klimatskih promjena te smanjivanja opasnosti od suša i poplava. Zbog toga su inicijative poput ove koja je započela u općini Pljevlja od posebne važnosti, kako za prirodu tako i cjelokupno društvo.

Naglašavaju i važnost suradnje Općine Pljevlja i nadležnog ministarstva te podršku Sportsko-ribolovnog kluba “Lipljen-Pljevlja” bez kojih ovo ne bi bilo moguće. U projektima zaštite prirode presudno je, naglašavaju, da sve zainteresirane strane, kao i lokalna zajednica, budu suglasne i podržavaju ih, te da se poštuju svi standardi struke i propisi koje država nalaže.

Tamara Brajović, generalna direktorica Direktorata za prirodu u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma naglasila je kako je ovo samo početak suradnje na identifikaciji lokacija i broja nefunkcionalnih pregrada, čime će se osloboditi desetine kilometara vodotoka i omogućiti obnavljanje bioraznolikosti rijeka.

-Ova inicijativa nije samo tendencija Ministarstva da postigne europske standarde i realizira obaveze prema Europskoj uniji, već je i želja da se crnogorskoj javnosti pojasni značaj ovih aktivnosti. Važno je našim građanima pojasniti i podići svijest o važnosti bioraznolikosti, odnosno o posljedicama koje nastaju kada se prirodne vrijednosti nemarnim i nestručnim pristupom podrede pojedinačnim interesima uz nesagledive posljedice na štetu općeg interesa - naglasila je Brajović.

Iz WWF Adrije se nadaju kako će se u narednom periodu i druge općine u Crnoj Gori javiti na poziv koji im je upućen ranije ove godine kako bi se sistemski pristupilo uklanjanju stotina starih i nefunkcionalnih barijera iz crnogorskih rijeka.

Poboljšanje ekološkog statusa rijeke Vezišnice je dio i rada WWF Adrije, Općine Pljevlja, udruženja “Da zaživi selo”, Eko-tima i organizacije TNC (The Nature Conservancy) na zaštiti gornjeg toka rijeke Ćehotine, gdje se trenutno provode istraživanja kao preduvjet buduće zaštite ovog područja. Sve ovo prilike su za dugoročan i održiv razvoj cijelog pljevaljskog kraja, u svjetlu zelene i pravedne tranzicije, istaknuli su na kraju.