Prihodi od ekoloških poreza mogu podržati tranzicijska ulaganja prema održivosti, ali budući prihodi od tih poreza će se smanjivati kako se budu postizali ciljevi Europske unije po pitanju zaštite okoliša i njezine klimatske politike. Dapače, relativni udio ekoloških poreza u ukupnim poreznim prihodima već se smanjio u posljednja dva desetljeća, navodi se u nedavno objavljenom novom izvješću Europske agencije za okoliš, a sažetak kojeg je prenio portal Recycling magazine.
Izvješće Agencije pod naslovom "Uloga ekoloških poreza u podršci tranziciji prema održivosti" bavi se trendovima u oporezivanju koje je vezano uz onečišćenje, korištenje resursa i emisiju stakleničkih plinova. Izvješće se bavi i potencijalom tih poreza u podizanju prihoda i pružanju podrške europskim ciljevima u pogledu održivosti.
Oporezivanje aktivnosti koje štete klimi ili okolišu uživa široku podršku. No, izvješće isto tako navodi da - kako se postupno ukidaju po okoliš štetne subvencije - uglavnom nisu ostvarena značajna povećanja prihoda od poreza na okoliš.
Godine 2019., navodi se u izvješću, prihodi od ekoloških poreza iznosili su 330 milijardi eura. Udio ekoloških poreza u ukupnom poreznom prihodu smanjio se sa 6,6 posto zabilježenih 2002. godine na 5,9 posto u 2019. godini. Trend, naravno, varira diljem Europe, no pad je zabilježen u zemljama koje su prednjačile po uvođenju ekoloških poreza, dakle Danskoj, Norveškoj i Švedskoj.
U tom kontekstu, navodi se u izvješću Europske agencije za okoliš, primarni fokus ekoloških poreza trebao bi se pomaknuti, i to s generiranja prihoda na pružanje podrške ostvarenju klimatskih ciljeva i ciljeva zaštite okoliša.
Pitanjem oporezivanja nedavno se bavio i pododbor Europskog parlamenta za porezna pitanja. Njegovi su se pak članovi 10. veljače sastali radi prezentacije nedavno objavljenog izvješća Europskog revizorskog suda pod nazivom "Oporezivanje energije, određivanje cijena ugljika i subvencije za energiju".
Europski revizorski sud je izvješće, odnosno kako ga naziva "pregled", objavio 31. siječnja 2022. godine. U njemu se bavi time kako oporezivanje energije, određivanje cijene ugljika i subvencije za energiju doprinose postizanju klimatskih ciljeva Europske unije. Bavi se isto tako i izazovima s kojima se susreću donositelji odluka, kao što je primjerice smanjivanje subvencija za fosilna goriva i pomirenje klimatskih ciljeva s društvenim potrebama.
Spomenuto izvješće navodi kako u skupini zemalja EU-27 porezi na energiju čine više od tri četvrtine ukupnih poreza za zaštitu okoliša te da oporezivanje energije može biti važan pokretač za postizanje klimatskih ciljeva EU-a. Isto tako, upozorava se kako niz zemalja EU, u kontekstu subvencija, i dalje u većoj mjeri financira upotrebu fosilnih goriva nego energiju dobivenu iz obnovljivih izvora.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....