U ponedjeljak su učenici OŠ Sućuraj i područne škole Bogomolje bacili u more 650 bio kugli u sklopu projekta “Bio kugle - projekt za budućnost hvarskog podmorja”. Utorak je dan kad će kugle u more bacati učenici u Sv. Nedjelji, Ivan Dolcu i Zavali, u srijedu će to učiniti u Vrboskoj, u četvrtak u Starom Gradu, u petak u Hvaru i na kraju u subotu, 30. listopada u Jelsi.

Taj projekt, kako smo već pisali, pokrenula je Udruga Moj Škoj, a partneri su joj Općine Sućuraj i Jelsa, te gradovi Stari Grad i Hvar, komunalno društvo Stari Grad i Emtehri d.o.o. Rijeka kao dobavljač materijala za izradu.

U realizaciji projekta sudjelovale su sve osnovne i srednje škole otoka Hvara te vrtići. Više od 700 djece izradilo je 16.000 kugli namjenjenih za hvarske vale.

Kako nam je kazala Lorena Dragić iz Udruge Moj Škoj, temelj ovog projekta je želja da otok Hvar ulaže u očuvanje vlastitog okoliša i staništa, te da u ostvarenju tih projekata obuhvaća sve jedinice lokalne samouprave.

- Priroda u svojoj naravi ne poznaje naše granice te su ekološka onečišćenja problem cijele naše zajednice. Vođeni tom mišlju mi kao udruga odlučili smo svoj projekt provesti u svim našim općinama te obuhvatiti što veći broj mladih generacija kako bi uz školu naučili koliko je važno da se svi mi pojedinci mislimo o svom okolišu - istaknula je Lorena Dragić.

Kako su pojasnili u Udruzi Moj Škoj, glinene kugle sa efektivnim mikroorganizmima su prirodni način pospješivanja kvalitete vode ili mora koji svoje korijene vuče iz Japana gdje je profesor Teruo Higa osmislio kako da zagađene rijeke i mora oplemeni dobrim mikroorganizmima.

Temelj njegovog riješenja sastoji se u tome da su ljudi sami pretjeranim iskorištavanjem prirodnih resursa i zagađenjem maknuli prirodno prisutne mikroorganizame koji pridonose očuvanju kakvoće mora i vode.

Jednom kada se nađu na morskom dnu kugle se počinju razgrađivati te tako otpuštati mikroorganizme koji se uz pomoć povoljnih temperatura mora jako brzo umnažaju.

Ti isti mikroorganizmi se u svojim razvojnim procesima služe sa nataloženim sedimentom i nečistoćama te od njega stvaraju hranu koja služi fitoplanktonu za proizvodnju kisika. Na ovaj način osim direktnog djelovanja na nakupljene nečistoće proizvodi se i kisik koji obogaćuje život na morskom dnu, pojasnili su.

Udruga Moj Škoj će u suradnji sa Institutom za oceanografiju i ribarstvo u Splitu prikupljene podatke analize sedimenta uobličiti u znanstveni rad.

Dodajmo kako Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, koja je dio Europskog zelenog plana, Europska unija postavlja nove ciljeve u ovom desetljeću. To uključuje proširenje postojeće mreže zakonski zaštićenih područja kako bi se pokrilo najmanje 30 posto kopnenog i morskog područja EU-a, te postavljanje pravno obvezujućih ciljeva EU za obnovu prirode i degradiranih ekosustava.

U rezoluciji Europskog parlamenta od 9. lipnja 2021. o toj strategiji, zastupnici su napomenuli s dubokom zabrinutošću da se onečišćenje plastikom u moru od 1980. povećalo deset puta, čime je pogođeno najmanje 267 vrsta i ljudsko zdravlje. Također izrazili su zabrinutost zbog onečišćenja uzrokovanog mikroplastikom i nanoplastikom te zbog njezina utjecaja na morsku bioraznolikost.