Priključite se monitoringu sove ušare, poručuju iz Udruge Biom pozivajući zainteresirane volontere da se pridruže u akciji praćenja najveće sove u Europi..

- Volonterska akcija praćenja sove ušare (Bubo bubo), ove godine obilježava već 5. godišnjicu! Od inicijalne ideje praćenja ušare u kontinentalnom dijelu Hrvatske, akcija se ubrzo proširila i na Istru, Kvarner i Gorski kotar da bi se prošle godine akciji pridružili i volonteri iz Dalmacije. Pomozite nam da i ove godine pokrijemo što veći dio Hrvatske, posebno južni dio – objavili su na stranicama udruge.

Monitoring se provodi tijekom veljače i ožujka na području cijele Hrvatske, a educirani volonteri, kako je pojašnjeno, imat će priliku prikupiti podatke na terenu o rasprostranjenosti i gniježđenju ove vrste te tako doprinijeti njezinoj kvalitetnijoj zaštiti.

Zainteresirani građani mogu na sastanku volontera preko platforme Zoom u četvrtak, 3. veljače 2022. naučiti više o ovoj sovi, jednostavnoj metodologiji istraživanja i kako se mogu uključiti u monitoring. Iz Udruge Biom poručuju kako će ih tada upoznati s postupkom istraživanja i kako odraditi terenski dio.

- Pripremit ćemo vas za samostalno odrađivanje terena, na kojima ćete u potrazi za ušarom zalazak sunca provesti slušajući pjev mužjaka – naveli su u pozivu.

Ušara u Hrvatskoj uglavnom nastanjuje priobalna i gorska područja, a njezino stanište uključuje strme stijene i otvorena područja. Gnijezdi se na teško dostupnim liticama, stijenama i u kamenolomima. Aktivna je u sumrak i noću zbog čega ju je teško vidjeti, ali se može lako čuti u sumrak tijekom kasne zime.

Dodajmo kako je u Rezoluciji Europskog parlamenta od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote navedeno kako dugoročni trendovi povezani s populacijama ptica koje obitavaju na poljoprivrednim zemljištima i u šumskim područjima kao i raširenih vrsta ptica te travnjačkih leptira pokazuju da je u EU-u došlo do velikog smanjenja bioraznolikosti poljoprivrednih zemljišta. To je prvenstveno posljedica gubitka, fragmentacije i degradacije prirodnih ekosustava, uglavnom zbog intenziviranja poljoprivrede, intenzivnog gospodarenja šumama, napuštanja zemljišta i širenja urbanih područja.

Parlament podsjeća na obvezu da se spriječi pogoršanje trendova očuvanja i stanja svih zaštićenih staništa i vrsta do 2030. te da se osigura da na razini država članica barem 30 posto vrsta i staništa koja trenutno nemaju povoljan status bude u toj kategoriji ili pokazuje snažan pozitivan trend.

Parlament ističe da bi trebalo što prije postići povoljno stanje očuvanosti za sve zaštićene vrste i staništa u skladu s Direktivom o pticama i Direktivom o staništima, dvama najvažnijim dokumentima o zaštiti prirode u Europskoj uniji.