Eskalirajuća klimatska kriza i promjene u načinu korištenja zemljišta pokreću globalni rast ekstremnih šumskih požara. Očekuje se povećanje od 14% do 2030. i 30% do 2050. godine, prema izvješću UN-a u kojem je sudjelovalo više od 50 međunarodnih istraživača. Šumski požari poput onih koji su opustošili Kaliforniju, Australiju i Sibir postat će 50% češći do kraja stoljeća, prema novom izvješću.

Nalazi sugeriraju da bi trebalo doći do radikalne promjene u javnoj potrošnji na šumske požare. U izvješću se navodi da vlade stavljaju svoj novac na krivo mjesto usredotočujući se na rad hitnih službi, dok bi veće ulaganje u prevenciju požara bio učinkovitiji pristup.

Šumski požari postaju dio života na svim kontinentima, osim Antarktika, uništavajući okoliš, divlje životinje, ljudsko zdravlje i infrastrukturu, navodi se u izvješću koje je napisano u suradnji s GRID-Arendalom, neprofitnim komunikacijskim centrom za okoliš. U izvješću se upozorava na "dramatičnu promjenu tipova požara u cijelom svijetu".

"Od Australije do Kanade, Sjedinjenih Država i Kine, Europe i Amazone, šumski požari uništavaju okoliš, divlje životinje, narušavaju ljudsko zdravlje i infrastrukturu", navodi se u predgovoru izvješća, no dodaje se i kako situacija "još nije beznadna”.

DIVLJI POŽARI

Izvješće se posebno bavi "divljim požarima", koje definira kao nekontrolirane požare koji uništavaju vegetaciju i predstavljaju rizik za društvo, gospodarstvo ili okoliš. Ovog mjeseca, istraživači su tako otkrili da bi globalno zagrijavanje u južnoj Kaliforniji moglo uzrokovati "megapožare otporne na postupke gašenja požara". U SAD-u je prošle godine u šumskim požarima izgorjelo gotovo 3 milijuna hektara zemlje, a suzbijanje požara postajalo je sve teže.

Na samo gašenje požara sada odlazi gotovo 50% sredstava, dok planiranje i prevencija dobivaju manje od 1%. U radu se poziva na rebalans ulaganja tako da polovica sredstava odlazi na planiranje, prevenciju i pripravnost, oko trećine na sam odgovor na požar i 20% na oporavak.

-Ovo je zaista važan zaključak radi kojeg se nadam da će se novac i resursi preusmjeriti u pravom smjeru. Ne možemo obećati da, ako svijet uloži novac za proaktivno upravljanje požarima, više neće biti ekstremnih požara. Ali to bi nam sigurno pomoglo da minimiziramo štetu-kazala je profesorica Sally Archibald, ekologinja sa Sveučilišta Witwatersrand u Johannesburgu, koja je bila uključena u izvješće.

RJEŠENJA POSTOJE

Postoje mnoga rješenja, uključujući pokretanje kontroliranih požara korištenjem propisanog spaljivanja, upravljanje krajolikom ispašom životinja- kako bi se smanjila količina zapaljivog materijala u krajoliku, kao i uklanjanje stabala preblizu domova ljudi.

Trebalo bi postojati više znanstveno utemeljenih sustava praćenja u kombinaciji s domorodačkim znanjem i boljom međunarodnom suradnjom, rekli su autori članka uoči Skupštine UN-a za okoliš u Nairobiju.

-Nakon stoljeća istraživanja došli smo do toga da se složimo da je način na koji ljudi tradicionalno spaljuju svoje krajolike u Africi vjerojatno najprikladniji za ekosustav- objasnila je Archibald.

Strategije upravljanja požarima se razlikuju globalno, ali kao vrlo općenito pravilo, stručnjaci vjeruju da bi ekosustavi koji su bliže ekvatoru trebali imati više kontroliranih požara, a oni udaljeniji trebali bi imati manje. Iznimke uključuju tropske šume poput Amazone, koja se prostire na ekvatoru, ali gdje gotovo ne bi trebalo biti požara.

U izvješću se također poziva na bolje zdravstvene i sigurnosne standarde za vatrogasce, uključujući podizanje svijesti o opasnostima udisanja dima, smanjenje njihove izloženosti situacijama opasnim po život i poticanje pravilnog oporavka između smjena.

Europski parlament jednakopravno s Vijećem sudjeluje u izradi zakonodavstva u brojnim područjima koja imaju doticaj sa šumama, osobito u domenama poljoprivrede ili okoliša (u okviru redovnog zakonodavnog postupka).

Parlament je odlučio sastaviti i dva nezakonodavna izvješća o vlastitoj inicijativi: jedno o jačanju mjera Unije za zaštitu i obnovu svjetskih šuma (Rezolucija Europskog parlamenta od 16. rujna 2020. o ulozi EU-a u zaštiti i obnovi svjetskih šuma i drugi o novoj europskoj strategiji za šume (Rezolucija Europskog parlamenta od 8. listopada 2020. o europskoj strategiji za šume – daljnji koraci ). U vezi s prvim izvješćem Parlament je također usvojio zakonodavno izvješće o vlastitoj inicijativi o globalnom krčenju šuma (Rezolucija Europskog parlamenta od 22. listopada 2020. s preporukama Komisiji o pravnom okviru EU-a za zaustavljanje i poništavanje globalnog krčenja šuma koje je uzrokovao EU.