Pandemija koronavirusa, koji je dosad odnio živote preko 2,4 milijuna ljudi diljem svijeta, u posljednjih godinu dana zasjenila je borbu protiv klimatskih promjena, po mnogima najvećeg globalnog problema današnjice.

Svim hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu poslali smo tri pitanja o klimatskim promjenama i njihovom osobnom angažmanu. Danas objavljujemo odgovore HDZ-ova Tomislava Sokola i člana Kluba zastupnika Europske pučke stranke (kršćanski demokrati).

Hoće li 2021. godina biti presudna u borbi s klimatskim promjenama?

- Sigurno je da će 2021. biti od iznimne važnosti za borbu protiv klimatskih promjena. Kad to kažem, mislim prije svega na činjenicu da je realno za očekivati da bi upravo u ovoj godini mogao biti donesen povijesni Europski propis o klimi. Tim dokumentom Europska unija postat će svjetski predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena, a mi smo u Europskom parlamentu, još u listopadu prošle godine utvrdili pregovarački okvir o ovom propisu. S druge strane, ohrabruje i činjenica da je novi predsjednik SAD-a, Joe Biden, pokrenuo proces povratka SAD-a kao ugovorne strane u Pariški sporazum o klimatskim promjenama. Trenutačna je prosječna temperatura na svjetskoj razini viša za 0,85 Celzijevih stupnjeva nego krajem 19. stoljeća. Pritom, svako od proteklih triju desetljeća bilo je toplije od svih prijašnjih od 1850., otkad postoje mjerenja. Stoga, sasvim je razumno da je odgovorna okolišna politika postavljena kao jedan od prioriteta aktualnog institucionalnog saziva.

Uzgoj i konzumacija mesa jedan su od generatora emisije stakleničkih plinova. Mnogi ekološki osviješteni ljudi prakticiraju jedan dan bez mesa u tjednu. Jeste li se i vi odlučili za to?

- Zbog metana koji nastaje uslijed probavljanja hrane, povećan uzgoj stoke posredno ima utjecaja na porast emisija. No, ne zaboravimo da su među glavnim uzrocima emitiranja emisija i izgaranje ugljena, nafte i plina, a posebno i krčenje šuma. Naime, apsorpcijom ugljikova dioksida iz atmosfere stabla pomažu pri reguliranju klime. Stoga se sječom stabala gubi taj koristan učinak i ugljik koji bi bio pohranjen u stablima ispušta se u atmosferu i pojačava efekt staklenika. Svakako podržavam simbolične akte, među kojima je i primjer kojeg navodite, a koji ukazuju na problematiku povećanja emisija. Međutim, ovim problemom bavim se na sustavnoj razini. Primjerice, kad je riječ o krčenju šuma, od 1990. izgubljeno je 1.3 milijuna četvornih kilometara šumske površine, što je područje veće od Južne Afrike. Upravo smo zato u listopadu prošle godine donijeli Rezoluciju o pravnom okviru EU-a za zaustavljanje i poništavanje globalnog krčenja šuma što je još konkretnija mjera kako se boriti protiv emisija staklenički plinova.

Koji je vaš osobni doprinos borbi protiv klimatskih promjena?

- Osim što nastojim osobnim primjerom svakodnevno štititi zdrav okoliš, odvajanjem komunalnog otpada ili korištenjem stvari od reciklirajućeg materijala, moram istaknuti da sam u Europskom parlamentu aktivan u radnoj skupini Kluba zastupnika EPP-a koja se bavi gospodarstvom i okolišem. To mi daje priliku da na najvišoj razini utječem na formiranje okolišne politike i provodim Europski zeleni plan. Upravo sam tako bio i predlagatelj Rezolucije o jedinstvenom punjaču koja je pozvala na uvođenje jedinstvenog punjača za svu elektroničku opremu. Naime, stari punjači generiraju 51000 tona elektroničkog otpada godišnje. Tu su i brojne druge inicijative kojima skrbimo o okolišu. Neke od njih, poput zabrane planiranog kvarenja proizvoda ili uspostave prava na popravak izglasali smo prošli tjedan u Izvješću Europskog parlamenta o novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo. Njime ćemo dodatno osnažiti našu borbu protiv klimatskih promjena. Dodatno valja istaknuti da prilikom donošenja odluka treba voditi računa i o tome da one budu utemeljene na znanosti i činjenicama. Pritom moramo uzeti u obzir utjecaj naglih zakonodavnih promjena na gospodarstvo, a posebno utjecaj stvaranja dodatnih troškova na poslovanje malih i srednjih poduzetnika.