Ako nastupi krah civilizacije, najveće šanse za preživljavanje imat ćete ako se nađete na Novom Zelandu, Islandu, Velikoj Britaniji, Tasmaniji i Irskoj. Tako barem tvrdi analiza, u čijem izvješću stoji i kako je ljudska civilizacija trenutno u "crvenome" zbog ekološke krize koje prijeti nikada više trgovinski i energetski povezanom svijetu.

Kolaps bi osim klimatskih neprilika i uništavanja ekosustava mogao nastati i zbog financijske krize, ili neke druge pandemije, smrtonosnije od Covida-19, tvrde znanstvenici.

Kako bi se procijenilo koja su mjesta na Zemlji bila najotpornija na takav kaos, države su rangirane prema sposobnosti da uzgajaju hranu za svoje stanovništvo, štite svoje granice od neželjene masovne migracije te održe električnu mrežu i dio proizvodne sposobnosti. Otoci u regijama umjerene blage klime i s relativno malom gustoćom naseljenosti prema tim parametrima, pokazali su se najboljim opcijama za preživljavanje.

Svima je već dobro poznato kako najbogatiji ljudi svijeta kupuju zemljišta na Novom Zelandu i tamo grade bunkere. "Nismo bili iznenađeni što je Novi Zeland na našem popisu", rekao je profesor Aled Jones s Globalnog instituta za održivost na Sveučilištu Anglia Ruskin u Velikoj Britaniji. Utvrđeno je da Novi Zeland ima najveći potencijal preživjeti globalni slom zbog svoje geotermalne i hidroelektrične energije, obilnog poljoprivrednog zemljišta i niske gustoće naseljenosti.

“Bili smo prilično iznenađeni što je Velika Britanija tako visoko na ljestvici. Gusto je naseljena, proizvodnju je uglavnom prepustila vanjskim proizvođačima, te nije najbrže razvila obnovljivu tehnologiju i trenutno proizvodi samo 50% vlastite hrane. Ali ponajprije zbog svog geografskog položaja, ima veliki potencijal za izdržati šokove”, zaključio je Jones.

U Europskom parlamentu rade na tome kako točnost ovog scenarija nikada ne bi morali uistinu i provjeriti. Tako je ublažavanje posljedica klimatskih promjena jedno je od temeljnih pitanja kojima se bavi Europski parlament. U lipnju 2021., usvajanjem europskog propisa o klimi Parlament je otvorio put drugim ambicioznim ciljevima, smanjenju emisija stakleničkih plinova u Europi za 55 posto do 2030. i postizanju klimatske neutralnosti do 2050.

”Potvrdili smo cilj smanjenja neto emisija od najmanje 55 %, čak bliže 57 %, do 2030. Radije bih da smo otišli i korak dalje, ali ovo je dobar sporazum temeljen na znanosti te će dovesti do promjena. EU sada mora smanjiti emisije u sljedećem desetljeću više nego što je to bio slučaj u prethodna tri desetljeća zajedno, a imamo i nove ambicioznije ciljeve koji mogu potaknuti više zemalja na akciju”, izjavila je izvjestiteljica Parlamenta Jytte Guteland.