Tehnološka tvrtka KOER potpisala je s Hrvatskim operatorom prijenosnog sustava (HOPS) ugovor i aktivirala prvu hrvatsku virtualnu elektranu, izvijestili su iz te tvrtke.

Ističu kako je promišljajući o potrebama modernog hrvatskog elektroenergetskog sustava i mogućnostima razvoja elektroenergetskog tržišta u Hrvatskoj, inovativni tim KOER-a sam razvio potrebnu hardversku i softversku infrastrukturu.

Tako je pokretanjem prve hrvatske virtualne elektrane KOER ujedno postao novi sudionik elektroenergetskog tržišta, prvi hrvatski agregator koji predstavlja sponu između tržišta električne energije i krajnjih korisnika koji čine virtualnu elektranu.

U KOER-u pojašnjavaju kako za razliku od klasične elektrane koja se nalazi na jednom mjestu unutar elektroenergetskog sustava na koji je priključena, virtualna elektrana kroz svoju tehnološku platformu objedinjuje proizvođače, potrošače i spremnike električne energije koji se mogu nalaziti bilo gdje unutar hrvatskog elektroenergetskog sustava.

Svima uključenima, naglašavaju, virtualna elektrana daje mogućnost ostvarivanja višestruke dobrobiti. Krajnjim korisnicima, koji stavljaju na raspolaganje dio svog kapaciteta proizvodnje ili potrošnje električne energije, omogućuje da postanu aktivni sudionici tržišta električne energije te kroz to ostvaruju dodatne prihode. U isto vrijeme, Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava (HOPS) pruža pomoćne usluge s ciljem optimalnog upravljanja i uravnoteženja proizvodnje i potrošnje energije u elektroenergetskom sustavu.

Nadalje navode kako je virtualna elektrana iznimno važan dio hrvatskog elektroenergetskog sustava koji se ubrzano decentralizira. Ona je nužna za priključivanje novih kapaciteta obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sustav, elektrifikaciju prometa te tranziciju društva na održive načine potrošnje i proizvodnje električne energije.

Marko Lasić

Privatni album

- Cilj nam je ubrzati energetsku tranziciju i pametnije upravljati energijom. Vjerujem da će KOER virtualna elektrana postati važan faktor stabilnosti suvremenog energetskog sustava te platforma za poslovne modele koji će pospješiti ekonomsku održivost obnovljivih izvora energije i ubrzati izgradnju nove energetske infrastrukture - ističe Marko Lasić, direktor KOER-a.

Na stranicama KOER-a pojašnjeno je kako dio virtualne elektrane može biti bilo koje trošilo, izvor ili spremnik energije koji je upravljiv i spojen na elektroenergetski sustav Hrvatske, na bilo kojoj lokaciji.

Vrijeme povrata investicije, kako je navedeno, ovisi o preradama potrebnim za upravljanje sustavom i značajno se mijenja od projekta do projekta. Prema dosadašnjem iskustvu tvrtke koje mogu samostalno smanjiti potrošnju (npr. zaustaviti proizvodnju) imaju vrijeme povrata investicije manje od pola godine. Značajnije prerade sustava mogu podići vrijeme povrata na 1-3 godine.

Također su istaknuli kako Europska Unija predvodi prijelaz prema čistoj proizvodnji energije i ostvarenju ugljične neutralnosti svih članica do kraja 2050.

Virtualna elektrana

Koer

Kako navode, uz liberalizaciju elektroenergetskih sustava u Europi i diljem svijeta, došlo je do razvitka novih poslovnih modela, od kojih je virtualna elektrana jedan od važnijih. Umjesto izgradnje dodatnog kapaciteta potrebnog za balansiranje proizvodnje i potrošnje, agregiranjem i upravljanjem potrošnjom krajnjih potrošača sinkronizirano se smanjuje ili povećava opterećenje distribuiranih trošila što iz perspektive elektroenergetskog sustava ima učinak sličan aktivaciji dodatnog kapaciteta ili virtualne elektrane, istaknuto je.

Dodajmo kako je u Hrvatskoj početkom listopada 2021. donesen novi Zakon o tržištu električne energije koji prenosi sve odrednice Direktive (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU (SL L 158, 14.6.2019.). Jedna od novih djelatnosti uvedenih tim zakonom je agregiranje.

Prema definiciji, agregiranje je djelatnost koju obavlja fizička ili pravna osoba koja može kombiniranjem snage i/ili iz mreže preuzete električne energije više kupaca ili operatora skladišta energije ili snage i/ili u mrežu predane električne energije više proizvođača ili aktivnih kupaca ili operatora skladišta energije radi sudjelovanja na bilo kojem tržištu električne energije.

U prosincu je donesen i Zakon o obnovljivim izvorima i visokoučinkovitoj kogeneraciji čime se u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora.

Spomenimo i kako se europskim propisom o klimi, koji je Europski parlament donio u lipnju 2021. godine a kojim je potvrđen dogovor o klimatskoj neutralnosti do 2050., uvodi i cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030.

Među zakonodavnim prijedlozima u paketu “Fit for 55” koje je Komisija donijela 14. srpnja prošle godine, je i izmjena Direktive o energiji iz obnovljivih izvora, kojom se postavlja povećani cilj proizvodnje od 40 posto energije iz obnovljivih izvora u EU-u do 2030. godine.