DRUGI POGLED

Očekuje se kako će se do 2030. potrošiti više od 12 milijuna tona litij-ionskih baterija
Ilustracija
 Jim West/Zuma Press/Profimedia

Predviđa se da će do 2030. na cestama najbogatijih država svijeta biti 145 milijuna električnih automobila. No, premda električna vozila mogu igrati važnu ulogu u smanjenju štetnih emisija, ona vrlo lako mogu postati i dio problema, što više potencijalna ekološka bomba. Opasnost leži u njihovim baterijama.

Prema jednoj procjeni, očekuje se kako će se do 2030. potrošiti više od 12 milijuna tona litij-ionskih baterija.

Ne samo da ove baterije zahtijevaju velike količine sirovina, uključujući litij, nikal i kobalt, a ekstrakcija tih sirovina ubrzava klimatske promjene, pri čemu su radnička i ljudska prava onih zaposlenih u rudnicima gotovo nepostojeća - već će njihova potrošnja rezultirati enormnim količinama otpada koje će teško ikada moći biti razgradive.

Stotine milijuna dolara slijevaju se u startupe i istraživačke centre za recikliranje kako bi smislili na koji način rastaviti ispražnjene baterije i izvaditi vrijedne metale, kako bi ponovno bili spremni za uporabu. No, stručnjaci sve više umjesto recikliranja počinju razmišljati o tome kako baterije učiniti što dugotrajnijim.

"Ako želimo učiniti više s materijalima koje imamo, recikliranje ne bi trebalo biti prvo rješenje. Mislim da je najvažnije kako učiniti baterije što dugotrajnijima", rekao je James Pennington, koji vodi program kružnog gospodarstva Svjetskog gospodarskog foruma.

"Nakon što se iskoriste kapaciteti baterija u električnim vozilima, u njima ostaje još mnogo [akumulatorskih] kapaciteta", rekla je Jessika Richter, koja istražuje politiku zaštite okoliša na Sveučilištu Lund. Ove baterije možda više neće moći goniti vozila, ali bi mogle imati drugi život.

Nekoliko tvrtki vodi već takva ispitivanja. Tako primjerice, energetska tvrtka Enel Group koristi 90 baterija povučenih iz automobila Nissan Leaf, kako bi napajala skladišta energije u španjolskoj Melilli, koja je izolirana od španjolske nacionalne električne mreže.

Uspostavljanje modela u kojem bi litij-ionske baterije, imale drugi život u stacionarnom skladištu energije, imalo bi još jedan bonus; nestajanje s tržišta otrovnih olovnih baterija.

Olovne baterije obično traju samo oko dvije godine u toplijoj klimi jer vrućina ubrzava razgradnju, što znači da ih je potrebno konstantno reciklirati. U Africi postoji tek nekoliko objekata koji to mogu sigurno učiniti.

Ako se ne recikliraju, takve se baterije tope, a olovo u njima snažan je neurotoksin koji dokazano može oštetiti razvoj mozga u djece.

Litij-ionske baterije mogle bi zato ponuditi manje otrovne i dugotrajnije alternative za skladištenje energije.

Pred svjetskim vladama i zelenom industrijom težak je zadatak. Uspjeh nije zajamčen čak i ako se riješe tehnički izazovi. Povijest pokazuje koliko je teško stvoriti dobro i funkcionalnu industriju recikliranja.

Zastupnici Europskog parlamenta priznali su kako društveno prihvatljiva i pravedna tranzicija prema mobilnosti bez štetnih emisija zahtijeva promjene u cijelom automobilskom lancu vrijednosti, uz moguće negativne društvene utjecaje. EU bi stoga trebala promicati razvoj vještina i preraspodjelu radnika u tom sektoru, posebice u regijama i zajednicama koje su najviše pogođene tranzicijom. Eurozastupnici također pozivaju na pružanje podrške europskoj proizvodnji baterija

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 01:56