Ako pratite ekološke teme, vrlo vjerojatno ste kad tad naišli na skraćenicu "ETS". Riječ je o skraćenici koja dolazi od engleskog termina "emissions trading system", odnosno u prijevodu "sustav trgovine emisijama stakleničkih plinova".

Što je to ETS?

U materijalima objavljenjima na stranici Europskog parlamenta, ETS se definira kao "temeljni alat Europske unije za smanjenje industrijskih emisija". Sam ETS pokrenut je 2005. godine kako bi se smanjile emisije u sektoru industrije, a Europski parlament se 2018. godine izjasnio za reformu ETS-a. Reforma je, navodi se, nužna, pogotovo u kontekstu cilja Europske unije (kao trećeg najvećeg zagađivača ugljičnim dioksidom na svijetu) da do 2050. godine postigne klimatsku neutralnost.

Kako funkcionira ETS?

U sklopu sustav ETS-a više od 11 tisuća elektrana i tvornica obvezano je posjedovati dozvolu za svaku tonu emisija ugljičnog dioksida. Tvrtke te dozvole moraju kupovati na aukcijama, a broj dozvola (među ostalim, onih besplatnih) svake se godine smanjuje. Dakle, u prijevodu, manje emisija znači manji trošak. Cijena dozvola ovisi o tržištu, odnosno ponudi i potražnji. Za neke tvrtke dozvole su besplatne.

Zašto reforma?

Prema objašnjenju Europskog parlamenta, velika količina jeftinih dozvola na tržištu ne potiče tvrtke na ulaganje u zelene tehnologije. Reformom bi se kreiralo učinkovito i stabilno tržište emisijama. U sklopu reforme cijene bi porasle, odnosno predlaže se brže postupno povlačenje količine dozvola za emisije, kao i udvostručenje količine dozvola u rezervi čime bi se uklonio višak na tržištu. Tvrtkama i energetskom sektoru u tranziciji trebala bi pomoći dva fonda - Fond za inovacije i Fond za modernizaciju.

Koji na najnoviji koraci?

Europska komisija je u rujnu prošle godine predložila podizanje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. na najmanje 55 posto u odnosu na razinu iz 1990. Europski parlament to je povećao na 60 posto. Očekuje se da će Komisija u drugom tromjesečju ove godine predstaviti Mehanizam EU-a za graničnu prilagodbu emisija ugljika (CBAM) - odnosno mehanizam određivanja cijena ugljika na robu uvezenu iz zemalja s manje ambicioznim pravilima. Tim mehanizmom, o kojem se potvrdno izjasnio i Europski parlament, spriječilo bi se tzv. istjecanje ugljika, odnosno preseljenje industrije u države s manje strogim propisima o emisijama i zaštiti okoliša.

(priredila Martina Hrupić)