Klimatolog Krešo Pandžić vodeći je hrvatski stručnjak za pitanja klimatskih promjena te kontakt osoba IPCC-a u Hrvatskoj. Pandžić je godinama pohodio niz konferencija vezanih za klimatske promjene, kako virtualnih, tako i onih uživo, proučavao je brojna IPCC-ova izvješća te razgovarao s najprominentnijim svjetskim stručnjacima.

Slaže se s kolegama kako su zaključci i upozorenja koje je izdao IPCC najdetaljnije istraženo i najjasnije izvješće do sada te napominje i kako se najnovije izvješće temelji na rezultatima prethodnih istraživanja.

- Rezultati su istraživanja u skladu s očekivanim. Utjecaj čovjeka na klimu je vrlo jasno dokazan. Ako bismo izuzeli ljudske aktivnosti, rast temperature bio bi gotovo zanemariv. Bio bi oko takozvanog prirodnog nivoa. Preko devedeset posto čimbenika za rast temperature izazvao je čovjek - tvrdi Pandžić.

Ističe i kako je naglasak na ovoj konferenciji bio na rezultatima istraživanja Radne skupine I, koja se bavi fizikalno-znanstvenim osnovama klimatskih promjena, a sudjelovale su i Radna skupina II, koja se bavi utjecajima, prilagodbom i ranjivošću i Radna skupina III, koja se bavi ublažavanjem klimatskih promjena. Također postoji i Radna skupina za nacionalne popise stakleničkih plinova koja razvija metodologije za mjerenje emisija i uklanjanja.

Znanstvenik upozorava i kako možemo očekivati sve više snažnih pijavica, odnosno tornada. Donedavno su takve pojave bile rezervirane gotovo uvijek za teritorij Sjedinjenih Američkih Država i Australije.

- Kada se istovremeno povećava koncentracija vodene pare i rastu temperature, stvaraju se povoljni uvjeti za nastanak velikog nevremena, objašnjava Pandžić. U jugoistočnoj Europi jednako tako možemo, dodaje Pandžić, očekivati porast suša, poplava i požara. Vremenskih nepogoda u takvim razmjerima i takvoga intenziteta na kakav ovdje nismo navikli.

Klimatolog je svjestan kako će se za provedbu zelenog plana i dostizanja ugljične neutralnosti Europe do 2050. određeni sektori, a time i radna mjesta žrtvovati. No, vjeruje kako će se dugoročno, takva politika isplatiti. Kako ekonomski, tako i za dobrobit planeta.

- Europa će postizanjem klimatske neutralnosti, naposljetku, riješiti dva velika problema. Smanjit će ovisnost o uvozu energije, te riješiti pitanje okoliša. No, da bi se postigao cilj, nužno je platiti određenu cijenu, smatra hrvatski klimatolog.

Pandžić vjeruje kako ne samo Europa, već i Kina i Indija rade na rješavanju problema vezanih uz klimatske promjene.

- Kina je angažirala najbolje svjetske znanstvenike. Klima i okoliš predstavljaju velik problem za njihovu ekonomiju i kvalitetu života ljudi. Kakvoća zraka u njihovim velikim gradovima je jako loša, pa im je postalo jasno kako moraju riješiti probleme što je prije moguće, vjeruje Pandžić, te dodaje kako je zadovoljan s hrvatskim reagriranjem na klimatska pitanja i visoke standarde koje je postavila EU.

Smatra i kako nije isključeno da se u Europskoj uniji, gdje su klimatski planovi najambiciozniji i najprogresivniji, napravi i obrada ugljena i nafte kako bi postali ekološki prihvatljivi.

Kako bi se ublažile klimatske promjene, EU je obećao postići klimatsku neutralnost do 2050. Propis o klimi dio je Europskog zelenog plana, putokaza EU-a prema klimatskoj neutralnosti. Budući da se Europa, kao i ostatak svijeta, suočava s gospodarskim i društvenim posljedicama klimatskih promjena, propadanjem ekosustava i prekomjernom potrošnjom prirodnih resursa, na plenarnoj sjednici u srpnju zastupnici su glasali o Akcijskom programu za okoliš do 2030. čiji je cilj rješavanje upravo ovakvih pitanja.