VELIKE ZVIJERI

Na tom primjeru mogao bi se temeljiti početak pozitivne promjene u Slovačkoj, ocijenjeno je nakon posjeta WWF-a Gorskom kotaru i Lici

Utočište medvjeda u Kuterevu

 WWF

Negativne vijesti o velikim zvijerima sve su prisutnije u slovačkim medijima, pa su predstavnici slovačkog ogranka svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF u suradnji s WWF-om u Hrvatskoj doveli stručnjake za zaštitu medvjeda iz Slovačke u Hrvatsku i predstavili pozitivne primjere suživota čovjeka i velikih zvijeri, javljaju iz WWF Adrije.

Predstavnici slovačke Agencije za zaštitu prirode i članovi Interventnog tima za medvjede, kao i slovački novinari proveli su pet dana s s predstavnicima WWF Adrije i posjetili utočište za medvjede u Kuterevu, Nacionalni park Risnjak i okolna mjesta u kojima su mogli čuti i osobna iskustva stanovnika Gorskog kotara i Like.

Posjet je organiziran u sklopu WWF-ovog projekta LIFE EuroLargeCarnivores, čiji je glavni cilj poboljšati suživot ljudi s velikim zvijerima kroz komunikaciju i prekograničnu suradnju u 16 europskih država.

Kako navode u WWF-u, rasprostranjenost medvjeda u Slovačkoj slična je hrvatskoj situaciji.

- Lažne vijesti o napadima medvjeda kod ljudi uzrokuju strah što dovodi do konflikata i znatno otežava održivo upravljanje tom vrstom, vrlo važnom za naše šumske ekosustave. U Kuterevo smo došli kako bi saznali na koji način lokalni stanovnici uspijevaju bez konflikata živjeti s medvjedima i kako utočište za medvjede može pomoći u osvještavanju ljudi o važnosti tih velikih zvijeri. Vjerujemo da bismo na tom dobrom primjeru mogli temeljiti početak pozitivne promjene u svojoj zemlji – izjavila je Romana Uhrinova iz WWF Slovačke.

image

WWF provodi projekt LIFE EuroLargeCarnivores

WWF

Iz WWF-a pojašnjavaju kako je smeđi medvjed u Hrvatskoj prisutan na području većem od 10 tisuća četvornih metara. Povećanje naseljenosti i broja ljudi, kako navode, u povijesti je dovelo do drastičnog smanjenja populacija medvjeda u Hrvatskoj i Europi, ali donošenje novih propisa o lovu i proglašenje medvjeda strogo zaštićenom vrstom pomoglo je stabilizaciju populacije od sredine prošlog stoljeća do danas. Iako brojne prijetnje očuvanju medvjeda i dalje postoje, poput fragmentacije staništa, krivolova i konflikata s ljudima, njihova populacija je stabilna.

- Stanovnici Kutereva su odličan primjer uspostavljanja uspješnog suživota s medvjedom. Ne samo da su se gotovo potpuno prilagodili suživotu, nego njihovo utočište za medvjede dovodi ljude iz svih dijelova Hrvatske i šire, što lokalnim stanovnicima donosi prihode i doprinosi razvoju mjesta. Utočište se gotovo može nazvati medvjeđom ambasadom, gdje je moguće vidjeti medvjede izbliza, ali i naučiti sve o problemima koji se vežu uz njihove divlje rođake - ističe Neven Šlopar iz WWF Adrije.

Nadalje, iz WWF Adrije informiraju o posjetu Nacionalnom parku Risnjak gdje su uz stručno vodstvo čuvara prirode obišli poučnu stazu Leska i posjetili nastambu za rehabilitaciju mladunaca risa. Kazuju kako su posjetili i jedini hrvatski Centar “Velike zvijeri” smješten u Staroj Sušici, gdje su čuli sve o suživotu ljudi s velikim zvijerima u Gorskom kotaru.

image

Centar 'Velike zvijeri'

WWF

- Unatoč izazovima koje prisutnost velikih zvijeri može stvoriti za lokalne zajednice, uvjereni smo da smo slovačkim kolegama uspjeli približiti i pozitivne aspekte suživota u Hrvatskoj, uključujući vrlo konkretne koristi koje lokalnom stanovništvu omogućuju lagodniji život u skladu s prirodom - zaključuje Šlopar.

Kako je navedeno na stranicama WWF Adrije, u Hrvatskoj i Sloveniji prisutne su tri vrste velikih zvijeri: smeđi medvjed, vuk i euroazijski ris. U prošlosti su zbog ljudskog djelovanja ove vrste pretrpjele dramatične padove brojeva jedinki i rasprostranjenosti.

Velike zvijeri su, pojašnjavaju, grabežljivci i stoga se nalaze na samom vrhu prehrambene piramide i igraju ključnu ulogu u regulaciji populacija divljači. Uz to osiguravaju hranu za strvinare, ‘čiste’ strvine, te rasprostiru sjemenke biljaka, Tako uravnotežuju procese u prirodi, poboljšavaju strukturu vegetacije i bioraznolikost.

Dodajmo kako je u rezoluciji Europskog parlamenta od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU za bioraznolikost do 2030.- Vraćanje prirode u naše živote, naglašeno kako se mjerama te strategije mora na odgovarajući način obuhvatiti svih pet glavnih izravnih uzročnika promjena u prirodi: promjene u korištenju tla i mora, izravno iskorištavanje organizama, klimatske promjene, onečišćenje i invazivne strane vrste. Također Parlament naglašava da bi trebalo odgovoriti na dublje uzroke promjena, ili neizravne pokretače, kao što su neodrživi obrasci proizvodnje i potrošnje, dinamika stanovništva, trgovina, tehnološke inovacije i modeli upravljanja.

Između ostaloga podsjeća i na obvezu da se spriječi pogoršanje trendova očuvanja i stanja svih zaštićenih staništa i vrsta do 2030. te da se osigura da na razini država članica barem 30 posto vrsta i staništa koja trenutno nemaju povoljan status bude u toj kategoriji. Parlament smatra i da bi trebalo što prije postići povoljno stanje očuvanosti za sve zaštićene vrste i staništa u skladu s Direktivom o pticama i Direktivom o staništima te naglašava da postoje obveze da se spriječi propadanje vrsta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 04:15