-Zelena tranzicija će apsolutno promijeniti naše živote u svim segmentima, od načina stanovanja, proizvodnje hrane, do odabira vozila i energenata- kazao je Tomislav Sokol, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu na današnjoj raspravi o društvenim i gospodarskim posljedicama klimatskih promjena koju je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao u suradnji s Veleposlanstvom Francuske Republike.

Osim Sokola u raspravi je sudjelovala i načelnica u Upravi za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Višnja Grgasović, a okupljenima sena početku rasprave obratili francuski veleposlanik u Hrvatskoj, Gaël Veyssière. te voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Violeta Simeonova Staničić.

Veleposlanik je kazao kako je Francuska, koja do kraja lipnja predsjeda Vijećem Europske unije, pitanje okoliša stavila u središte svojih aktivnosti. Izdvojio je prioritete u tom području poput dekarbonizacije gospodarstva, reforme tržišta ugljika, te smanjenje emisija CO2 za proizvode koji se uvoze u Uniju iz trećih zemalja.

-Sve ove mjere nužno će imati svoju cijenu i stoga podržavamo prijedlog o stvaranju Socijalnog fonda za klimu- istaknuo je veleposlanik.

Simeonova Staničić je podsjetila da - prema posljednjem istraživanju Eurobarometra - borba protiv klimatskih promjena spada u prioritete europskih građanki i građana te da je ovaj trend posebno izražen kod mlađe populacije.

-Uklanjanjem štetnih posljedica zagađenja radimo u korist lokalne zajednice i društva u cjelini, ali smo i sve bliže cilju da gospodarstvo EU-a ojača i postane inovativnije, konkurentnije i usmjerenije na budućnost- zaključila je Simeonova Staničić.

Grgasović je pak istaknula kako je ministarstvo, uz još nekoliko državnih institucija, započelo s projektom praćenja klimatskog otiska te da se nada da će se postupno uključiti i ostali sektori.

Višnja Grgasović

Davor Pongracic/cropix

-Smatramo da put na niskougljičnu tranziciju nema alternative jer se građani i gospodarski subjekti već suočavaju sa skupim i neugodnim učincima klimatskih promjena, primjerice u vidu toplinskih udara ili alergijskih reakcija zbog loše kvalitete zraka. Ako ne poduzmemo nešto, posljedice će biti vrlo skupe- upozorila je Grgasović. Govoreći o aktivnostima i mjerama za smanjenje trošenja fosilnih goriva, navela je primjere korištenja obnovljivih izvora energije.

-Ako građani stave solarne panele ili energetski obnove svoju kuću, na početku će to za njih biti investicija, ali brzo će se vidjeti korist tog ulaganja u vidu smanjenja troškova grijanja i hlađenja, a posljedično i bolje kvalitete života- zaključila je Grgasović.

Zastupnik Sokol smatra kako je ključ uspješne zelene transformacije diverzifikacija izvora energije, te je napomenuo kako ne treba tako lako odustati od nuklearnih elektrana, već bi se upravo zahvaljujući nuklearnoj energiji moglo očuvati okoliš, te pri tome stvoriti optimalnu količinu energije potrebnu za očuvanje europskog gospodarstva. Također, istaknuo je i potencijal koji Hrvatska ima u obliku hidroenergije.

Tomislav Sokol

Davor Pongracic/cropix

-Konačni cilj je pak da do 2050. EU bude klimatski neutralan kontinent. Oko toga postoji konsenzus. Međutim pitanje je kako do toga doći, kako omogućiti tranziciju sa što manje troškova za male i srednje poduzetnike, poljoprivredu, građane općenito. Tranzicija je skupa, netko će to trebati platiti- poručio je Sokol.