POZIV WWF ADRIJE

Akcija se održava u subotu, 26. ožujka u 20:30 sati, a ponovno će okupiti ljude širom svijeta kako bi pokazali predanost planetu

Grad Split se i 2021. uključio u akciju Sat za planet Zemlju, simboličnim gašenjem svjetala na Rivi
 

 Duje Klaric/Cropix

U subotu, 26. ožujka u 20:30 sati po lokalnom vremenu, Sat za planet Zemlju, jedna od najvećih svjetskih građanskih inicijativa za okoliš, ponovno će okupiti ljude širom svijeta kako bi pokazali svoju predanost planetu, najavljuju iz WWF Adrije pozivajući sve gradonačelnike da u svom gradu u to vrijeme isključe dekorativnu rasvjetu na prepoznatljivoj znamenitosti te se tako i ove godine uključe u akciju.

Iz WWF-a, svjetske organizacije za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja, upozoravaju kako se bioraznolikost u svijetu smanjuje neviđenom brzinom a oko milijun vrsta prijeti izumiranje, te je najveći svjetski pokret za očuvanje planeta usmjeren na mobiliziranje pojedinaca, poduzeća i vlada da budu dio razgovora i pronalaska rješenja potrebnih za izgradnju održive budućnosti.

U ovim izazovnim vremenima, poručuju, Sat za planet Zemlju nudi trenutak za solidarnost i priliku da brinemo jedni o drugima, kao i o jedinom domu koji svi dijelimo.

Iz WWF Adrije upućuju poziv svim gradonačelnicima u Hrvatskoj da se pridruže i ovogodišnjoj akciji te da UNESCO-ve znamenitosti - Dubrovačke zidine i Dioklecijanova palača - ponovno budu u mraku uz bok ostalim UNESCO-vim građevinama u svijetu. Hrvatski gradovi, ističu, već godinama tradicionalno tonu u mrak: Arena u Puli, Zagrebačka katedrala, vodotoranj u Vukovaru, Osječka tvrđa, splitska riva, zadarski trg Ivana Pavla II, Trsatska gradina u Rijeci, cijela makarska rivijera…

- Započevši kao simbolični događaj gašenja svjetla u Sydneyu 2007. godine, Sat za planet Zemlju danas se obilježava u više od 190 zemalja i teritorija. Budući da se globalna biološka raznolikost smanjuje zastrašujućom brzinom, Sat za planet Zemlju u našoj će se regiji ove godine usredotočiti na osvještavanje o nevjerojatno brzom izumiranju životinjskih vrsta – poručili su iz WWF Adrije.

Dodajmo kako je Europski parlament u studenom 2019. proglasio klimatsku i ekološku krizu te se obvezao žurno poduzeti konkretne mjere potrebne za borbu protiv te prijetnje i za njezino obuzdavanje dok nije prekasno. U Rezoluciji od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, Europski parlament ističe da su gubitak biološke raznolikosti i klimatske promjene međusobno povezani te negativno utječu jedan na drugog, jednaka su prijetnja životu na našem planetu te je, stoga, ta dva problema potrebno hitno rješavati zajedno.

Također istaknuto je kako priroda propada brzinom i u razmjerima koji su dosad neviđeni u ljudskoj povijesti, procjenjuje se da je u svijetu milijun vrsta izloženo riziku od izumiranja, a Komisija navodi da samo 23 % vrsta i 16 % staništa iz direktiva EU-a o prirodi ima povoljan status.

Prema podacima IPBES-a i Međuvladinog panela o klimatskim promjenama morska biološka raznolikost ozbiljno je ugrožena, Europska agencija za okoliš izdala je upozorenja o trenutačnom stanju degradacije europskog morskog okoliša i nužnosti hitne obnove naših morskih ekosustava rješavanjem pitanja utjecaja ljudskih aktivnosti na morski okoliš, a morska žarišta kao što su koraljni grebeni, šume mangrova i dna prekrivena morskom travom vrlo su narušena i ugrožena klimatskim promjenama i onečišćenjem.

Navedeno je i kako svjetlosno onečišćenje mijenja prirodne razine noćnog svjetla za ljude, životinje i biljke, čime negativno utječe na biološku raznolikost, primjerice, neravnotežom migracijske, noćne i reproduktivne aktivnosti životinja, što dovodi i do gubitka života insekata i oprašivača, koje umjetno svjetlo privlači.

Parlament pozdravlja novu Strategiju EU-a za bioraznolikost do 2030. i njezinu razinu ambicije, kao i glavnu ambiciju da do 2050. svi svjetski ekosustavi budu obnovljeni, otporni i primjereno zaštićeni. Ujedno naglašava da je potrebno uložiti krajnji napor da se taj cilj što prije postigne. Također smatra da bi pri provedbi Strategije trebalo osigurati dosljednost s drugim strategijama europskog zelenog plana, kao što je Strategija „od polja do stola”.

Parlament prepoznaje važnost triju dimenzija održivog razvoja: ekološke, ekonomske i socijalne, te podsjeća da ekološka dimenzija, uključujući biološku raznolikost i očuvanje ekosustava, podupire druge dvije dimenzije te da je temeljna osnova za održivi razvoj i postizanje ciljeva održivog razvoja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 09:59