UTJECAJ NA OKOLIŠ

Uporaba radarske tehnologije omogućuje bolje planiranje i korištenje potencijala energije vjetra, kaže Dalibor Hatić, direktor Oikona

Ilustracija

 Mimadeo/Alamy/Alamy/Profimedia

Nedavno je na Brijunima, u organizaciji tvrtki Oikon – Institut za primijenjenu ekologiju, Robin Radar Systems i Supernatural te udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, a pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, održana radionica „Radarska tehnologija – napredne metode praćenja ptica i šišmiša u sklopu razvoja projekata vjetroelektrana“.

Moguće stradavanje ptica i šišmiša prilikom njihovog sudaranja s rotirajućim lopaticama vjetroturbina glavni je izazov u razvoju i radu vjetroelektrana. Praćenje ptica u istraživanom području tradicionalno se provodi periodičkim promatranjem putem više različitih metoda njihovog kretanja, dok se kod šišmiša bilježi njihovo glasanje i ponekad kretanje.

Radarska tehnologija u tu svrhu, kako je rečeno, još se nije koristila u Hrvatskoj iako je široko rasprostranjena u zemljama s razvijenim sektorom korištenja obnovljivih izvora energije.

Tehnologija praćenja specijaliziranim radarima, kako su pojasnili u Oikonu, može otkriti šišmiše na udaljenostima do tri, a ptica čak i do deset kilometara, iz svih smjerova, danju i noću. Automatski otkriva i bilježi stotine jedinki istovremeno, uključujući njihovu veličinu, brzinu, smjer, putanju leta i lokaciju s točnim udaljenostima. Za vjetroelektrane u radu, radari mogu automatski poslati signal za gašenje pojedinačnih turbina ili čak skupina turbina kako bi se umanjio rizik od naleta ptica.

-Radarska tehnologija u istraživanju populacija ptica i šišmiša u istraživanom području obuhvata zahvata koje prethodi izradi Studije utjecaja na okoliš i Procjene utjecaja na ekološku mrežu (ukoliko je potrebna i zahtijevana od nadležnog Ministarstva) je “nedostajuća karika” putem koje se objektivno i precizno može utvrditi kretanje i abundancija (broj) migratornih ptica koje prelaze istraživano područje. Ovo je od osobite važnosti noću kad vizualno temeljene istraživačke metode ne daju odgovarajuće rezultate - pojašnjava Dalibor Hatić, direktor Oikona kad govori o uporabi radara za ekološku održivost vjetroelektrana.

Dodaje kako se kod strogo zaštićenih predatorskih ptica (orlovi, škanjci, jastrebovi, sokolovi, i sl.) i strvinara (bjeloglavi sup) te noćnih ptica (sove i drugih), gdje se vodi računa o svakoj jedinki ili gnijezdećem paru, putem ove tehnologije može precizno utvrditi način korištenja cjelovitog volumena prostora u kojem se planira izgradnja elektrana.

-Svi prikupljeni podaci i tradicionalnim vizualnim metodama i putem radara potom se koriste za provedbu promjena u projektnim rješenjima buduće vjetroelektrane, ali i analizu utjecaja i određivanje mjera zaštite (mitigacije), odnosno izbjegavanja utjecaja u procjeni utjecaja na okoliš. Radarska tehnologija neupitno podiže kvalitetu prikupljenih podataka na jednu sasvim novu razinu i omogućuje još odgovornije donošenje odluka u procesu – kaže Hatić odgovarajući na naš upit o tome kako radarska tehnologija može pomoći pri izradi studija utjecaja na okoliš.

Direktora Oikona pitamo i o dosadašnjim iskustvima vezanim uz ekološku održivost vjetroelektrana. Kaže kako je planiranje izgradnje vjetroelektrana kompleksan proces koji obuhvaća brojne aktivnosti.

-Od samog uvođenja komercijalne proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana i solarnih elektrana vodi se računa o zaštiti okoliša i to iz perspektive zaštite stanovništva (buka, treperenje/flicker, utjecaj na krajobraz, gospodarske djelatnosti kao što su šumarstvo, poljoprivreda i turizam, itd.) i iz perspektive zaštite prirode (ptice, šišmiši, velike zvijeri, bioraznolikost/staništa) – pojašnjava Hatić.

Kazuje nadalje kako ovaj proces započinje na razini nacionalnih energetskih strategija i planova pa se prenosi preko županija, sve do razine individualnih općina. Svi projekti predviđaju se i lociraju u prostornim planovima jedinica lokalne samouprave.

-Tijekom proteklih dvadesetak godina perfektuirani su i uniformirani (na razini Europe) istraživački i analitički postupci koji se provode prilikom planiranja, projektiranja i izrade studija. Moram reći da su osim na samim počecima razvoja obnovljivih izvora energije, koji su da se podsjetimo doista zelena tehnologija iz mnogo razloga, svi investitori i voditelji razvoja ovih projekata postupali iznimno odgovorno i ispunjavali obveze koje im propisuju pojedini zakoni i nadležna tijela – ističe Hatić.

Naglašava i kako su pored navedenog, svi izgrađeni objekti predmet nadzora (monitoringa) po izgradnji u trajanju od dvije godine i pod stalnom su prismotrom inspekcija.

-Svi operateri vjetroelektrana moraju postupati po izdanim rješenjima koja za njih predstavljaju lex specialis te kršenje istih predstavlja protuzakonit rad. Nitko to ne želi riskirati jer su vjetroelektrane doista ogromne investicije. Primjerice, zadnje dvije izgrađene vjetroelektrane u Hrvatskoj skuplje su svaka pojedinačno od Pelješkog mosta. Neke elektrane koje su sada u pripremnoj fazi i dvostruko su skuplje od Pelješkog mosta. Mnogi ljudi toga nisu svjesni – ističe Hatić zaključujući kako iskustva s vjetroelektranama u Hrvatskoj nisu loša po pitanju zaštite prirode.

-Određeni mortalitet naravno da postoji, ali daleko je to od brojnih primjera koji postoje na nekim drugim udaljenim geografijama gdje sustavi zaštite okoliša očigledno zakazuju i elektroenergetski razvoj se događa uz nedovoljnu pažnju i brigu - napominje Dalibor Hatić.

Općenito, uporaba radarske tehnologije, kaže na kraju, omogućila bi bolje planiranje i korištenje hrvatskog potencijala energije vjetra, pružajući veće gospodarske dobrobiti i stabilnost opskrbe zelenom energijom, uz istovremenu učinkovitiju zaštitu prirode.

Obnovljivi izvori energije važni su na putu ostvarenja klimatske neutralnosti, što je Europska unija zacrtala postići kroz europski zeleni plan do 2050. godine.

Uz Zakon o tržištu električne energije koji je Hrvatski sabor izglasao početkom listopada usklađujući ga sa EU zakonodavstvom, važan zakon u provedbi zelene tranzicije je i Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, koji se donosi u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Tom Direktivom naglašeno je kako će povećano korištenje energije iz obnovljivih izvora biti ključno za borbu protiv klimatskih promjena, zaštitu okoliša i smanjenje energetske ovisnosti, kao i za doprinos tehnološkom i industrijskom vodstvu EU-a i stvaranju radnih mjesta i rasta, uključujući u ruralnim i izoliranim područjima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 21:16