Budući da klimatske promjene povećavaju vjerojatnost ekstremnih vrućina i velikih oluja, dio zračnih prijevoznika i zračnih luka počeli su planirati budućnost u kojoj će loše vrijeme sve češće otežavati raspored letova.

Ovog su mjeseca oluje već prisilile otkazivanje više od 300 letova u zračnoj luci O'Hare u Chicagu i zračnoj luci Dallas/Fort Worth u Teksasu. U srpnju je otkazano osam letova u Denveru, a dodatnih 300 odgođeno je zbog dima iz šumskih požara koji su gorjeli na američkom sjeverozapadu Pacifika. Ekstremne vrućine utjecale su na polijetanja u Las Vegasu i Coloradu ranije ovog ljeta.

Iako je teško povezati bilo koju pojedinačnu oluju ili toplinski val s klimatskim promjenama, znanstvene studije su otkrile da će one postajati sve učestalije ili intenzivnije kako se Zemlja zagrijava.

Ankete UN-ovog tijela za civilno zrakoplovstvo otkrile su kako tri četvrtine ispitanika smatra da zračna industrija već osjeća određeni utjecaj klimatskih promjena. Vjeruje se da zračni prijevoznici doprinose oko 2 posto od ukupne globalne emisije ugljičnog dioksida, iako ako uračunamo druge elemente povezane s tom industrijom, štetan utjecaj na klimu dodatno raste.

Dugoročno, zračni prijevoznici vjeruju da će se promjenom obrasca puhanja vjetrova promijeniti rute letova i potrošnja goriva. To znači da će primjerice trebati više vremena za let iz Europe do Sjedinjenih Američkih Država.

"Zrakoplovna industrija biti će žrtva klimatskih promjena, ali i u očima mnogih ljudi ona će postati negativac" rekao je Paul Williams, profesor atmosferskih znanosti na Sveučilištu Reading u Velikoj Britaniji.

Prema podacima Eurocontrola, broj kašnjenja pripisanih lošem vremenu u europskom zračnom prostoru porastao je sa 3,5 milijuna 2003. godine na 6,5 milijuna u 2019., no treba biti svjestan kako se dio toga može pripisati rastu industrije.

Udio američkih letova koji su otkazani zbog vremenskih uvjeta povećao se s približno 35 posto u 2004. na 54 posto u 2019., prema Federalnoj zračnoj upravi.

Za zračne luke to može značiti izgradnju novih pista radi zbog rasta razina mora. Tako je novi putnički terminal zračne luke Singapur Changi izgrađen 5,5 metara iznad srednje razine mora. Avinor, upravitelj zračnih luka razvučenih duž norveške obale, naložio je da se sve nove piste moraju izgraditi najmanje 7 metara iznad nadmorske visine.

Za zračne prijevoznike to ,pak, znači implementacija nove tehnologije. American Airlines i United poboljšali su svoju sposobnost predviđanja blizine udara munja.

United Airlines sa sjedištem u Chicagu također je dodao sustave za samostalno parkiranje kako bi avioni mogli navigirati do terminala u slučaju da oluje spriječe dizače rampi da ih odvedu do odredišta.

Opaki vremenski uvjeti zahtijevaju i dodatno osoblje. Zračni prijevoznici će morati težiti plaćanju više prekovremenih sati, uvođenju dodatnih radnih smjena ili će kvaliteta usluge koji dobivaju putnici morati biti uvelike smanjena.

"U svakom slučaju će doći do dodatnih troškova ako - naglašavam ako - zračni prijevoznici odluče da će to riješiti", rekao je Jon Jager, analitičar u zrakoplovnoj tvrtki Cirium.

Dok putnici obično krive zračne prijevoznike, pravila SAD-a, Velike Britanije i EU-a ne zahtijevaju od zračnih prijevoznika da nadoknade putnicima probleme povezane s vremenom.

Smetnje ne dolaze samo zbog oluja, već i zbog velikih vrućina. Zrakoplovi se bore za uzlijetanje pri visokim temperaturama jer je vrući zrak manje gust, što znači da krila mogu stvoriti manje uzgona, potrebnog za polijetanje.Što je temperatura viša, avion mora biti lakši da poleti, osobito u zračnim lukama s kratkim pistama ili na velikim nadmorskim visinama.

Jednako je tako i sigurnost važna stavka zrakoplovne industrije. Europski parlament je još 2016. pozdravio prijedlog Komisije o reviziji osnovne uredbe o Europske agenciju za sigurnost zračnog prometa (EASA) čiji je cilj postizanje najviših razina sigurnosti u zrakoplovstvu. Posebno je istaknuo potrebu za nužnim odredbama za prilagodbu EASA-e novim kretanjima u zrakoplovstvu, kao što su povećani zračni promet, raširena upotreba bespilotnih letjelica, pojava zona sukoba na pragu Europe i veća tehnološka složenost zračnog prometa. Parlament je 2017. pozvao Komisiju i Vijeće da EASA-i omoguće dostatna sredstva i osoblje kako bi se osigurali visoki standardi sigurnosti i ojačala njezina uloga na međunarodnoj sceni.