U sklopu projekta Žedni grad tijekom listopada održava se program posvećen (ne)dostupnosti besplatne pitke vode u javnom prostoru Zadra.

Program uključuje urbanu intervenciju, šetnju za građane kojom će se tematizirati pitka i druga voda u centru grada, tribinu o stanju, mogućnostima i potrebi nove mreže javnih česmi, urbanističku radionicu „Gradionica“ u suradnji s Društvom arhitekata Zadra na kojoj će sudjelovati i njemački arhitekti te književni natječaj za pjesmu na temu pitke vode. Zadar je grad s izrazito niskim komunalnim standardom po pitanju, u javnom prostoru, dostupne besplatne pitke vode. S jedne strane, grad izuzetno bogate povijesti u kojemu je javno dostupna voda, kroz mrežu bunara i javnih česmi uvijek imala svoje mjesto, danas je sveden na svega nekoliko uglavnom neispravnih javnih špina. Cilj programa je podizanje vidljivosti teme i zagovaranje rješenja kroz uvođenje nove mreže punktova za besplatnu pitku vodu za Zadar.

Na projektu sudjeluju: Gradska knjižnica Zadar, Društvo arhitekata Zadra, Udruga EKO – Zadar, arhitektonski studio PIN, umjetnik i kustos Marko Golub, povjesničar umjetnosti dr. Pavao Pavuša Vežić te berlinski studio ConstructLab.

Idejni autor projekta i autor programa koji se provodi u suradnji s platformom 1POSTOZAGRAD je Saša Šimpraga. Projekt je sufinanciran sredstvima Fonda za likovne umjetnosti Goethe-Instituta.

U svojoj Rezoluciji o međunarodnom upravljanju oceanima iz 2018. Parlament je naglasio „da je za stvaranje održivog pomorskog gospodarstva i smanjenje pritisaka na morski okoliš potrebno djelovanje u pogledu klimatskih promjena, onečišćenja mora i oceana koje dolazi s kopna, onečišćenja mora i eutrofikacije, zaštite, očuvanja i obnove morskih ekosustava i bioraznolikosti te održivog korištenja morskih resursa”. U tom kontekstu „potiče Komisiju da podrži međunarodne napore za zaštitu morske bioraznolikosti, posebno u okviru aktualnih pregovora o novom pravno obvezujućem instrumentu za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti u područjima izvan nacionalne nadležnosti” i „poziva Komisiju na jačanje zakonodavstva radi očuvanja i jamčenja održivih upotreba morske biološke raznolikosti u područjima koja su u nadležnosti država članica Europske unije”.

Strategijom EU-a za biološku raznolikost do 2030. (koju je Komisija usvojila u svibnju 2020.) želi se dodatno ojačati zaštita morskih ekosustava. To će biti važna tema i na predstojećem 15. sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti, koja bi se trebala održati u Kunmingu (Kina) u drugom tromjesečju 2021. godine.