Kao što smo najavili, UNESCO je na sastanku u Abuji u Nigeriji, službeno proglasio 5-državni rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, čime je to područje postalo najveće zaštićeno riječno područje u Europi, a 15. rujna 2021. povijesni dan za sve one koji su u proteklih gotovo 30 godina utkali svoje napore u realizaciji ove inicijative. Ujedno time Europska Amazona, kako još zovu ovaj krajolik, postaje prvi na svijetu rezervat biosfere kojim zajednički upravlja pet zemalja, Austrija, Slovenija, Hrvatska, Mađarska i Srbija. Riječ je o jedinstvenom krajoliku koji se proteže na 930.000 ha površine i na kojem živi više od 900.000 ljudi, te zelenom pojasu dugom 700 kilometara koji čine rijeke Mura, Drava i Dunav koje teku kroz pet zemalja.

"Dok se svijet suočava s klimatskom krizom i degradacijom prirode, današnje proglašenje 5-državnog rezervata Mura-Drava-Dunav od strane UNESCO-a u Abuji, Nigeriji, povijesni je korak prema novom dobu za prirodu i ljude", istaknuli su u WWF Adriji, svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode koja je od samoga početka dio ove inicijative.

Nataša Kalauz, direktorica WWF Adrije naglasila je kako je proglašenje od strane UNESCO-a važan pokazatelj međunarodne suradnje i zajedničke zelene vizije, značajan korak naprijed u očuvanju prirodnog i kulturnog blaga regije te snažan primjer ujedinjenja zemalja sa zajedničkim ciljem očuvanja prirode.

"Ovo je i važan doprinos implementaciji Strategije EU-a za bioraznolikost, kojom se do 2030. godine želi obnoviti 25.000 km rijeka i zaštititi 30 posto kopna EU. To je samo još jedna potvrda mandata svih pet zemalja da zajednički krenu s obnovom i zaštitom krajolika Mure, Drave i Dunava”, rekla je Nataša Kalauz.

Iako ideja o 5-državnom UNESCO rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav datira još iz 1990-tih godina, rad institucija na njegovoj uspostavi službeno je započeo 2011. godine. Područje ovog rezervata biosfere obiluje rijetkim staništima poput velikih poplavnih šuma, pješčanih i šljunčanih sprudova, strmih obala, rukavaca i mrtvica.

Tu su najvažnija mrjestilišta riba duž Dunava (osim delte Dunava), odmaralište i hranilište za više od 250.000 ptica. Tako je ovo riječno područje poznato i kao dom najveće populacije orla štekavca u Europi i gnjezdilište mnogih ugroženih vrsta ptica poput bregunica, male čigre i crne rode, staništa dabra i vidre te riba kao što je kečiga.

Ne samo da brojne vrste ovise o Muri, Dravi i Dunavu, već i gotovo milijun ljudi čije su živote rijeke oblikovale. Netaknute poplavne nizine čuvaju naselja od poplava, rijeke omogućavaju pitku vodu, plodno tlo, ublažavaju posljedice klimatske krize, a isto su tako zone rekreacije i inspiracije te mogu biti pokretač održivog razvoja. „U vrijeme klimatske krize i velikog izumiranja vrsta, zaštita prirode postaje pitanje preživljavanja. Proglašenje rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav važan je korak prema zelenoj i održivoj budućnosti u kojoj nema više prostora za negativne prakse poput novih projekata izgradnje hidroelektrana, nepotrebne regulacije rijeka ili vađenja sedimenta. Europsku Amazonu stoga vidimo kao dobar primjer suživota ljudi i prirode“, naglasila je Kalauz.

Pješćana plaža na Dunavu

Ante Gugić

Vrijednost zaštite ovog područja, kako navode u WWF Adriji, prepoznala je i Europska unija koja je kroz svoje programe podrške sufinancirala projekte u vrijednosti većoj od 20 milijuna eura, a koji pridonose zaštiti prirode i razvoju ovog područja.

„Iako smo proglašenjem 5-državnog rezervata biosfere postigli jako velik korak za očuvanje tih triju rijeka za sve buduće naraštaje, još nas čeka puno posla. Kako ne bismo imali još jedan ‘papirnati park’, potrebna je veća predanost donositelja odluka, ali i gospodarstvenika s ciljem poticanja održivog razvoja Europske Amazone. Očekujemo nastavak dobre suradnje, istinski živi rezervat biosfere u kojem se priroda obnavlja, potiče inovacija i u kojem su lokalne zajednice pokretači promjena“, istaknula je voditeljica inicijative Mura-Drava-Dunav u WWF Adriji Ivana Korn Varga.

Tri glavne funkcije rezervata biosfere su: očuvanje ekosustava, poticanje ekonomskog i društvenog razvoja koji je socio-kulturno i ekološki održiv, te poticanje obrazovanja, istraživanja i praćenje stanja u okolišu.

Unutar ovog rezervata biosfere nalazi se i mreža od 13 zaštićenih područja koji naglašavaju ekološku važnost rijeka, a uključuje i svjetski poznati Park prirode „Kopački rit”, Regionalni park „Mura-Drava” u Hrvatskoj, Specijalni rezervat prirode „Gornje Podunavlje” u Srbiji te Nacionalni park „Dunav-Drava” u Mađarskoj, kao i Natura 2000 područja u Sloveniji i Austriji.

Kako navode u WWF Adriji, dugoročna vizija 5-državnog rezervata biosfere Mura-Drava- Dunav je zajedničko očuvanje i promicanje potpunog prirodnog i dinamičnog riječnog ekosustava, kao temelja bogate bioraznolikosti, održivog i kvalitetnog života lokalnih zajednica. Cilj je zajedničkim očuvanjem rijeke i poplavnih područja održati i osigurati veće koristi za lokalno stanovništvo poput kvalitetne pitke vode, prirodne zaštite od poplava, ublažavanja posljedica klimatskih promjena, održivog razvoja i rekreacije.

Značaj Europske Amazone je i u doprinosu borbi protiv klimatskih promjena, kojoj je posvećena i Europska unija. Zastupnici Europskog parlamenta u lipnju su podržali zakon o klimi i time potvrdili dogovor o klimatskoj neutralnosti do 2050. Tim propisom politička predanost Europskog zelenog plana klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. pretvara se u obvezu.

Također, novom strategijom o bioraznolikosti do 2030. koja je dio Europskog zelenog plana, Europska unija stoga postavlja nove ciljeve u ovom desetljeću. To uključuje proširenje postojeće mreže zakonski zaštićenih područja kako bi se pokrilo najmanje 30 posto kopnenog i morskog područja EU-a, te postavljanje pravno obvezujućih ciljeva EU za obnovu prirode i degradiranih ekosustava.