Portugal je tijekom vikenda zatvorio svoju posljednju preostalu elektranu na ugljen, te tako postao četvrta zemlja u Europskoj uniji kojoj je to uspjelo.

Grupa za zaštitu okoliša Zero u priopćenju je rekla da je tvornica Pego u središnjem Portugalu bila drugi najveći emiter ugljičnog dioksida u zemlji, dodajući da je "oslobađanje od najvećeg izvora stakleničkih plinova važan dan za Portugal".

Iako je licenca za elektranu tehnički na snazi ​​do kraja mjeseca, njezine su završne zalihe ugljena istekle prošloga petak. Taj potez dolazi devet godina prije ciljanog prestanka upotrebe fosilnog goriva Portugala do 2030. godine. Proces je započeo 2017. kada je zemlja potpisala deklaraciju o prestanku korištenja ugljena na summitu COP23.

Belgija, Austrija i Švedska su ostale tri europske zemlje koje su već prestale koristiti ugljen za proizvodnju električne energije.

Iako ogromnih 60 do 70 posto svoje električne energije dolazi iz obnovljivih izvora, Portugal se i dalje uvelike oslanja na uvezena fosilna goriva kako bi zadovoljio ukupne energetske potrebe.

Plan ulaganja za Europski zeleni plan, poznat i pod nazivom Plan ulaganja za održivu Europu, u sljedećem desetljeću treba privući najmanje bilijun eura javnih i privatnih ulaganja. Postizanje klimatski neutralnog gospodarstva u EU-u do 2050. zahtijeva ogromna ulaganja. Za postizanje privremenog cilja smanjenja emisije stakleničkih plinova za 40 posto do 2030. treba uložiti dodatnih 260 milijardi eura godišnje, procjenjuje Europska komisija.

Oko polovice sredstava dolazi iz dugoročnog proračuna EU-a kroz programe za projekte vezane uz klimu i okoliš, poput poljoprivrednog fonda, programa Obzor Europa, LIFE i regionalnog i kohezijskog fonda, koji trebaju odvojiti najmanje 30 posto sredstava za klimatske akcije.

U svibnju 2020. Komisija je izmijenila prijedlog za Fond za pravednu tranziciju kako bi ga uskladila s instrumentom „EU sljedeće generacije“, planom za gospodarski oporavak od posljedica pandemije koronavirusa.

Europski parlament je dao zeleno svjetlo Fondu za pravednu tranziciju 18. svibnja 2021., podržavajući sporazum postignut s Vijećem u prosincu 2020. godine o paketu vrijednom 17,5 milijardi eura (7,5 milijardi eura iz proračuna EU-a za razdoblje 2021.-2027. i 10 milijardi eura iz Instrumenta za oporavak EU-a). Kako bi se osiguralo da nitko ne zaostane u prijelazu na zelenije gospodarstvo, sredstva iz Fonda će se usmjeriti uglavnom u najmanje razvijene regije, najudaljenije teritorije i otoke. Pristup financijskoj potpori uvjetovan je predanošću cilju postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Spaljivanje otpada i fosilna goriva su isključeni.