EFEKT KASKADE

Gubitak većih pčela, koje imaju tendenciju da lete dalje za hranu, može značiti smanjenje oprašivanja.

Ilustracija

 Darko Tomas/Cropix

Znanstvenici u SAD-u proučavali više od 20.000 pčela tijekom osam godina na području Stjenjaka(Rocky Mountains) kako bi otkrili kako različite vrste pčela reagiraju na promjenjive klimatske uvjete. Došli su do zaključka kako bi klimatske promjene mogla bi dovesti do većeg broja pčela male površine tijela, kao i manjeg broja bumbara.

U istraživanju objavljenom u srijedu u časopisu Proceedings of the Royal Society B, autori su rekli da, iako su se okolišni uvjeti razlikovali iz godine u godinu, područje iz koga su uzimali uzorke bilo je "posebno osjetljivo na klimatske promjene", kao što je rast proljetne temperature i rano otapanje snijega.

Otkrili su da je broj pčela većeg tijela koje grade gnijezda u šupljinama drveća ili sličnim mjestima iznad zemlje, opadao u izobilju kako su temperature porasle, dok se broj malih pčela koje se gnijezde u tlu povećavale.

“Naše istraživanje sugerira da klimatske promjene temperature, snježne obloge i ljetne oborine mogu drastično preoblikovati pčelinje zajednice”, rekli su autori.

Pad je posebno izražen kod bumbara, za koje su istraživači rekli da sugerira da je "ova skupina ugroženija od drugih pčela u našem sustavu". To je u skladu s drugim studijama koje pokazuju da bumbari, dominantni oprašivači u mnogim ekosustavima, imaju nižu toleranciju na toplinu od drugih pčela i da se sele u hladnije regije na većim visinama kako se temperature zagrijavaju.

Šira slike jest, autori tvrde, da će klimatske promjene u zajednicama oprašivača “moguće imati efekt kaskade na oprašivanje i funkcioniranje ekosustava”.Primjerice, gubitak većih pčela, koje imaju tendenciju da lete dalje za hranu, može značiti smanjenje oprašivanja.

Studija je bila posebno usmjerena na planinska područja, ali istraživači su rekli da su druga istraživanja diljem SAD-a pokazala slične rezultate.

Insekti su najveći svjetski oprašivači: 75% od 115 najvećih svjetskih usjeva hrane ovisi o oprašivanju životinja, uključujući kakao, kavu, bademe i trešnje, prema UN-u.

U značajnom izvješću za 2019. znanstvenici su zaključili da je gotovo polovica svih vrsta insekata u svijetu u opadanju, a trećina bi mogla potpuno nestati do kraja stoljeća.

Smatra se da su glavni pokretači izumiranja gubitak staništa i korištenje pesticida.

Dodajmo kako je Europska unija zbog važnosti pčela i drugih kukaca oprašivača za naš ekosustav i bioraznolikost, kao i za sigurnost hrane i poljoprivredne prinose, uspostavila niz mjera. Kako bi promijenila trend njihovog opadanja i podržala politike vezane uz okoliš, poljoprivredu i zdravstvo na EU i nacionalnoj razini, Europska komisija predstavila je 2018. “Inicijativu EU-a za oprašivače”, prvu sveobuhvatnu inicijativu na razini EU-a koja se bavi divljim kukcima oprašivačima.

Tijekom glasanja na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u lipnju 2021. o novoj Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. zastupnici su zatražili hitnu reviziju te inicijative. Traže ambicioznije praćenje oprašivača na razini cijele EU s jasnim ciljevima i pokazateljima. Složili su se s ciljevima Komisije za smanjenje upotrebe opasnijih i kemijskih pesticida za 50 posto.

Novom strategijom o bioraznolikosti do 2030. koja je dio Europskog zelenog plana, Europska unija postavlja nove ciljeve u ovom desetljeću. To uključuje proširenje postojeće mreže zakonski zaštićenih područja kako bi se pokrilo najmanje 30 posto kopnenog i morskog područja EU-a, te postavljanje pravno obvezujućih ciljeva EU za obnovu prirode i degradiranih ekosustava.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 02:13