Dokumenti o planu očuvanja više od polovice kritično ugroženih vrsta i staništa u Australiji ne spominju klimatske promjene , pokazuje nova analiza koju je naručila Australian Conservation Foundation (ACF), a pripremljen je u sklopu projekta GreenLaw Australskog nacionalnog sveučilišta, koji vode studenti Pravnog fakulteta ANU-a.
Analiza je ispitala u kojoj se mjeri u dokumentima o očuvanju najugroženijih divljih životinja u Australiji raspravlja i o prijetnji globalnog zagrijavanja. Utvrđeno je da za 178 od 334 kritično ugrožene vrste i staništa prijetnja klimatskim promjenama uopće nije spomenuta u vladinim informacijama o njihovom očuvanju.
Nadalje, analiza je pokazala da su informacije “bile nepotpune i površne”, a preporučene radnje za ublažavanje prijetnje ograničene.
-Naši rezultati istraživanja pokazuju da postoje značajni propusti u upravljanju očuvanju ugroženih vrsta u Australiji- rekla je Annika Reynolds, izvršna direktorica i glavna istraživačica GreenLawa.
-To zapravo znači da akcije oporavka koje bi se trebale odvijati neće biti utemeljene na najnovijim i najsuvremenijim informacijama o prijetnji klimatskih promjena za te kritično ugrožene vrste i zajednice- rekao je Brendan Sydes, ACF-ov savjetnik za politiku bioraznolikosti.
Grupa je utvrdila, da osim što se u nekim dokumentima uopće ne spominje globalno zagrijavanje, bilo je i onih u kojima je spomenuta prijetnja, ali se nije raspravljalo o radnjama koje bi se mogle poduzeti da se ona riješi, jer se smatra kako je to “izvan dosega plana”. Klimatska pitanja izostavljena su iz onih dokumenata gdje je postojala znanstvena nesigurnost o njezinom vjerojatnom utjecaju na tu određenu biljku, životinju ili stanište.
No Reynolds je rekLA kako je najveći problem u tome što nema spominjanja klimatske krize niti kada se govori o vrstama za koje je poznato da pate zbog ekstremne vrućine i suše.
Guardian je već ranije izvijestio kako za manje od 40% ugroženih vrsta u Australiji postoji plan oporavka.
Odbor Europskog parlamenta za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane u svibnju ove godine velikim je dijelom podržao Komisijinu Strategiju za bioraznolikost i zatražio donošenje zakona o bioraznolikosti kako bi se mogao postaviti okvir za upravljanje mjerama očuvanja i obnove biološke raznolikosti do 2050.Zastupnici su izrazili žaljenje zbog činjenice da Europska unija nije postigla ciljeve postavljene do 2020. te istaknuli da se nova strategija za bioraznolikost mora na odgovarajući način pozabaviti s ključnim faktorima kao što su način iskorištavanja zemlje, mora i organizama, klimatske promjene, onečišćenje te problem invazivnih stranih vrsta. Odbor za okoliš smatra da je za rješavanje ovih problema potrebno mobilizirati 20 milijardi eura godišnje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....