ZAKULISNE IGRE

Do kompromitirajućih dokaza istraživači su došli prije početka konferencije UN-a koja će se održati ovoga tjedna
Ilustracija
 Str/Afp/Profimedia

Stočarska industrija lobirala je kod UN-u zahtijevajući pomoć i ustupke pri proizvodnji i distribuciji mesa i mliječnih proizvoda, otkrili su dokumenti do kojih je došao Greenpeace Unearthed - istražni ogranak nevladine udruge za zaštitu okoliša Greenpeacea.

Do kompromitirajućih dokaza istraživači su došli netom prije početka konferencije nazvane UN - Food System (UN FSS), koja će se ovoga četvrtka i petka održati u New Yorku.

Dokumenti, koje je javnosti prezentirao Guardian, otkrili su i kako predstavnici stočarske industrije prijete povlačenjem ako se predstavnici ostalih poljoprivrednih sektora ne slože s njihovim prijedlozima.

Zanimljivo je i da od tri dokumenta izrađenih za konferenciju, samo jedan od njih opisuje nedostatke industrijskog uzgoja stoke i jedini jasno navodi kako je "potrebno značajno smanjenje globalne potrošnje mesa i mliječnih proizvoda" da bi se ispunili klimatski ciljevi postavljeni u Parizu. Konferencija UN-a trebala bi za cilj imati “učiniti globalne poljoprivredne sustave dugoročno održivima“.

Podsjetimo, većina stručnjaka slaže se kako je stoka odgovorna za najmanje 14 posto globalnih emisija, dok studija objavljena prošli tjedan pokazuje kako korištenje životinja za proizvodnju mesa uzrokuje dvostruko više zagrijavanja nego što se to događa prilikom proizvodnje hrane biljnog podrijetla.

Valja napomenuti, kako su zastupnici Europskog parlamenta glasali za to da se progresivno smanjuju i godišnja izravna plaćanja poljoprivrednicima koji primaju 60 000 eura ili više. Isto tako, traže da se najviši mogući iznos tih plaćanja ograniči na 100 000 eura. Međutim, poljoprivrednici bi imali mogućnost odbiti 50 % plaća povezanih s poljoprivrednom djelatnošću od ukupnog iznosa prije smanjenja. Najmanje 6 % nacionalnih izravnih plaćanja trebalo bi biti namijenjeno malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima, no ako je taj postotak viši od 12 % pragovi bi trebali biti dobrovoljni.

Države članice mogle bi upotrijebiti najmanje 4 % svojih dodijeljenih sredstava za izravna plaćanja za potporu mladim poljoprivrednicima. Dodatna potpora mogla bi se osigurati iz sredstava za ruralni razvoj, pri čemu bi se prednost mogla dati ulaganjima mladih poljoprivrednika.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 10:33