U okviru projekta BUILD UPON2 Hrvatski savjet za zelenu gradnju u suradnji sa osam europskih zemalja osmislio je novi alat koji lokalnim jedinicama omogućava cjelovito mjerenje učinaka energetskih obnova. Kako su izvijestili, cilj je praćenje i nadziranje utjecaja energetskih obnova kako bi se ostvarile što veće energetske uštede, smanjila razina energetskog siromaštva te kreirala nova radna mjesta.

U izradi indikatora za ovaj alat pod nazivom "Višerazinski okvir energetske obnove“ Hrvatska je sudjelovala u suradnji s Mađarskom, Irskom, Italijom, Poljskom, Španjolskom, Turskom i Ujedinjenim Kraljevstvom. Novi alat do sada je već testiran u više od 30 gradova diljem Europe.

- Od hrvatskih gradova u projekt smo uključili Veliku Goricu koja je provela mjerenje učinaka na razini projekta energetske obnove Osnovne škole Nikola Hribar. Oni su ostvarili godišnje smanjenje CO2 od 75 posto, potrošnja energije na grijanje smanjena je za 76 posto, dok je ukupno smanjenje potrošnje energije iznosilo 82 posto - ­ istaknuo je Benjamin Petrović, voditelj projekta.

Dodaje kako je također tijekom trajanja projekta, grad Dublin obnovio 300 domova i ostvario 60 postotno smanjenje CO2, u 65 posto domova poboljšana je kvaliteta zraka u unutarnjem prostoru, dok je u 100 posto domova poboljšan stupanj toplinske udobnosti zimi.

U Hrvatskom savjetu za zelenu gradnju pojašnjavaju kako je u metodologiju bilo uključeno 13 pokazatelja kvalitete obnove među kojima su okolišni, društveni i ekonomski pokazatelji.

Okolišni indikatori, kako navode, obuhvatili su stopu energetske obnove, smanjenje emisija CO2, smanjenje potrošnje krajnje energije, dodatnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora.

Nadalje, društveni pokazatelji odnose se na smanjenje energetskog siromaštva, kvalitetu zraka u unutarnjem prostoru, stupanj toplinske udobnosti zimi te stupanj toplinske udobnosti ljeti.

Ekološki indikatori su fokusirani na troškove ulaganja u energetsku obnovu, isplativost postignutog smanjenja potrošnje energije, radna mjesta izravno povezana s energetskom obnovom, usavršavanje građevinskih stručnjaka i radnika u području energetske obnove, ukupne financijske uštede kod krajnjih korisnika na troškovima grijanja, hlađenja i dr.

Kako ističu u Hrvatskom savjetu za zelenu gradnju, ovaj alat još je jedno oruđe u ostvarenju ciljeva kampanje Europske komisije "Renovation Wave" prema kojoj se nastoji udvostručiti stopa obnove diljem Europe do 2030. i time obnoviti 35 milijuna zgrada.

Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju naglašava kako su energetske obnove na razini gradova jedna od najznačajnijih prilika za ostvarenje dekarbonizacije sektora zgradarstva i postizanje EU ciljeva klimatske neutralnosti do 2050. godine.

- Energetske obnove zgrada donose puno širi spektar korisnih učinaka poput ušteda energije, energije proizvedene iz obnovljivih izvora te stimuliranja gospodarstva. Možemo postići rezultate koji mogu biti ključni u gospodarskom oporavku poslije COVID-19 pandemije – istaknuo je Smolar.

Procjenjuje se da su u Europskoj uniji zgrade odgovorne za 40 posto potrošnje energije i 36 posto emisije CO2, za 35 posto potrošnje građevinskog materijala te za 35 posto proizvodnje otpada u graditeljskom sektoru.

S obzirom da se sektor zgradarstva širi, kako je istaknuto u Direktivi Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada, neumitno se povećava potrošnja energije. Stoga je neophodno smanjenje potrošnje energije i korištenje energije iz obnovljivih izvora u zgradarstvu. Mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada, kako je navedeno, trebalo bi uzeti u obzir klimatske i lokalne uvjete te unutarnju klimu prostora i troškovnu učinkovitostost.

Europska unija u međuvremenu je donijela Europski zeleni plan kojim je zacrtala da će Europa do 2050. postati prvi klimatski neutralni kontinent, a nakon što je u lipnju 2021. godine Europski parlament usvojio europski propis o klimi, politička predanost klimatskoj neutralnosti mijenja se u obvezujuću zadaću za EU i države članice. Također povećan je cilj EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. sa 40 posto na najmanje 55 posto, u usporedbi s razinom iz 1990. godine. U srpnju 2021. godine Komisija je predstavila paket „Fit for 55“ kako bi EU mogao postići ambicioznije ciljeve do 2030. godine.