Prof.dr.sc.Ljubomir Majdandžić, dipl. ing.stroj. utemeljitelj je Hrvatske stručne udruge za Sunčevu energiju, koja od osnutka 2003. godine promiče korištenje solarne energije, a danas ima oko 400 članova, uglavnom tehničke struke. Angažiran je i kao vanjski suradnik Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek, a iz njegovog životopisa, osim znanstvenog rada, može se izdvojiti i da je obnašao dužnost direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te da je prvi u Hrvatskoj napravio solarnu energetski neovisnu kuću.

- Ja sam solarnu elektranu napravio 2003. godine na obiteljskoj kući. To je prva kuća u Španskom u Zagrebu na kojoj je elektrana od deset kilovata samo za potrebe obitelji. Četiri godine nismo imali zakonske propise i besplatno sam davao energiju u mrežu, zatim su doneseni pravilnici koji reguliraju to područje i tada, 2007. kuća je dobila status povlaštenog proizvođača, a mi smo imali povlaštenu cijenu električne energije – kazuje dr. Majdandžić.

Dodaje kako su nakon 12 godina kad je istekao taj status povlaštenog proizvođača, prešli u krajnjeg kupca s proizvodnjom električne energije u statusu samoopskrbe i već šesti mjesec dobivaju račune za električnu energiju sa nula kuna.

-Dakle od tisuću kuna koje smo dotad u prosjeku plaćali mjesečno, znači 12.000 godišnje negdje od svibnja dobivamo račune od nula kuna. Zimi kad nema dovoljno Sunčeva zračenja nešto ćemo plaćati, ali preko ljetnih mjeseci imamo viška koje akumuliramo za zimu – ističe dr.Majdandžić.

Pojašnjava kako višak energije ide u mrežu i onda se to preklapa s manjkom energije kad trebate povući iz mreže.
-To je regulirano, a mi kao Udruga stajališta smo da takav način obračuna treba dopustiti i drugima, a ne samo kućanstvima.
Npr. imate frizerski salon, njima nije omogućen takav način obračuna ili OPG-u, manjoj industriji. Dakle, tko god ima potrošnju u svom kućanstvu ili industriji mora mu biti omogućeno da može imati takav obračun, da može predavati i preuzimati energiju iz mreže. Tada će se uistinu dogoditi solarizacija Republike Hrvatske i tada će se moći govoriti da je Hrvatska napredovala i da više nije na začelju europske ljestvice – naglašava prof. Majdandžić.

Hrvatska je, također ističe, po insolaciji među vodećim zemljama, ali ne i po korištenju Sunčeve energije.

- Evo, samo jedan primjer. Njemačka na tisuću stanovnika ima najviše ugrađenih vata snage fotonaponskih modula. Maksimum dozračene energije je u Njemačkoj 1100 kilovat sati po metru kvadratnom, a minimum dozračene energije u Hrvatskoj je 1200 kilovat sati po metru kvadratnom. Njihov maksimum je manji od našeg minimuma, a mi s instaliranim fotonaponskim modulima
zadovoljavamo tek 0,5 posto naše potrošnje. Prosjek u Europi je pet posto. Njemačka ima 9 posto, Italija je prešla 10 posto, a mi smo na takvom zemljopisnom položaju da nismo iskoristili svoj bogomdan resurs, a to je Sunčeva energija – kaže dr. Majdandžić.

Kazuje nam i da je Hrvatska stručna udruga za Sunčevu energiju dosta sudjelovala na donošenju zakonskih i podzakonskih propisa.

- Nešto je od toga prihvaćeno, a nešto nažalost nije. Dobro je što je u posljednje vrijeme donešen niz podzakonskih propisa koji reguliraju područje korištenje Sunčeve energije i građanima, krajnjim korisnicima koji žele na svojim krovovima postaviti fotonaponsku elektranu za vlastitu potrošnju omogućeno je da to mogu napraviti do snage priključka i godišnje ukupne potrošnje energije. S nekadašnjih godinu dana koliko je bilo potrebno za sve, elektrana se sada može u dva-tri mjeseca napraviti, instalirati i dobiti svu potrebnu dokumentaciju kako bi se mogla priključiti na elektroenergetski sustav – pojašnjava naš sugovornik.

Nedavno je sudjelovao i na prvoj konferenciji “Dani Sunca” koju su zajednički organizirali udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske i Pokret otoka, a na kojoj se moglo čuti i kako u europskom udruženju SolarPower Europe očekuju da će u Hrvatskoj ovoj godini rast na tržištu solara biti 226 posto.

Veći udio energije iz obnovljivih izvora i veća energetska učinkovitost neophodni su i za ostvarenje europskog zelenog plana i klimatske neutralnosti do 2050. godine. U lipnju 2021. godine Europski parlament je usvojio zakon o klimi koji političku predanost o klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. mijenja u obvezujuću zadaću za EU i države članice. Također povećava cilj EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. na najmanje 55 posto, u usporedbi s razinom iz 1990. godine. U srpnju 2021. godine Komisija je predstavila paket „Fit for 55“ kako bi EU mogao postići te ambicioznije ciljeve do 2030. godine. Osim na smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. godine, države članice se potiče i na povećanje udjela proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora na 40 posto.

Hrvatski sabor 1. listopada ove godine donio je novi Zakon o tržištu električne energije koji prenosi sve odrednice Direktive (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU (SL L 158, 14.6.2019.).

Važan zakon u provedbi zelene tranzicije je i Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, čije donošenje se očekuje, a bit će usklađen s Direktivom (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11 prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora.

Našeg sugovornika pitamo hoće li taj zakonodavni okvir još više olakšati korištenje Sunčeve energije u Hrvatskoj.
- Da. Iako trebamo velike solarne elektrane u Hrvatskoj, ja sam ipak zagovornik toga da prvo moramo napraviti solarne elektrane za vlastitu potrošnju na objektima koji imaju građevinsku dozvolu. Ne zauzimamo novi prostor, i to moramo iskoristiti, a to dosada nije iskorišteno. Prioritet solarizacije Hrvatske mora biti u postavljanju fotonaponskih elektrana na postojeće građevine koje imaju građevinsku dozvolu i te elektrane služe za podmirenje potreba te građevine. To je neophodno u javnom i privatnom sektoru – smatra dr. Majdandžić.

Kaže i kako će cijena električne energije u idućoj godini biti preko 100 eura po megavat satu što znači da će električna energija dobivena ne samo iz Sunčeve energije već i iz vjetrolektrana i drugih obnovljivih izvora, biti toliko jeftina i pristupačna da će se moći prodavati po tržišnim principima.

-Proizvodna cijena energije iz obnovljivih izvora je dosegla razinu iz fosilnih goriva što znači ako želimo doista zaštititi naš planet, ako želimo smanjiti emisije stakleničkih plinova, uistinu primijeniti Pariški sporazum da temperatura na zemlji ne raste više od 1,5 stupanj, onda bi morali posegnuti za što većom primjenom obnovljivih izvora energije – naglašava dr.Majdandžić.

Dodaje i kako je jedna Energy Watch Group, u kojoj su bivši europarlamentarci sa sjedištem u Berlinu, zajedno sa Sveučilištem LUT iz Finske, napravila studiju prema kojoj će 2050. godine oko 62 posto ukupne električne energije u Europi biti proizvedeno fotonaponskim sustavima, oko 32 posto energije bit će iz vjetroelektrana, oko 4 posto iz hidroelektrana uz nešto iz biomase i geotermalne energije.

Na kraju, našeg smo sugovornika pitali što bi poručio građanima, kako da krenu u postavljanje solara.
-Građani Republike Hrvatske sada mogu krenuti u masovnu instalaciju fotonaponskih elektrana za svoju vlastitu potrošnju. Procedura je pojednostavljena, u dva do tri mjeseca mogu instalirati od 5 do 10 kilovata što je prosjek za neko kućanstvo i ta investicija im se otplati u razdoblju od pet do sedam godina. I doista to je jedan put kako bi građani mogli uštedjeti i plaćati manje račune za električnu energiju – naglašava prof.dr.sc.Ljubomir Majdandžić.