Obilježavanje Svjetskog dana oceana prvi put je predloženo 1992., a 2008. Ujedinjeni narodi proglasili su 8. lipnja danom kad svijet naglašava njihovu važnost za planet, kad se potiče očuvanje oceana i mora i njihovo održivo korištenje te sagledavaju dosadašnji napori u brizi za oceane koji stvaraju najmanje 50 posto kisika na planetu i apsorbiraju velik dio ugljikovog dioksida koji proizvodimo.

Oceani pokrivaju oko 70 posto Zemljine površine, oni su izvor života, važni su za prehranu čovječanstva i bioraznolikost, oni reguliraju klimu i vrijeme. Ključan su pokretač globalne ekonomije s obzirom da se više od 90 posto svjetskog trgovačkog prometa obavlja preko oceana, a procjenjuje se da će do 2030. godine 40 milijuna ljudi raditi u industriji povezanoj s oceanskim resursima.

Ali, unatoč svim benefitima, oceanima treba pomoć, naglašeno je na stranici Svjetskog dana oceana. Njegovo ovogodišnje obilježavanje, kao i prošle godine, događa se u vrijeme kad se svijet bori s pandemijom koronavirusa, klimatskim promjenama i onečišćenjem okoliša.

Ljudskim djelovanjem potkopavaju se koristi koje ljudima i životu na Zemlji pružaju oceani i mora. Prekomjerni ulov iscrpljuje riblji fond i uzrokuje godišnji gubitak od gotovo 90 milijardi dolara, uništavaju se koraljni grebeni, plastični otpad guši organizme u morima i oceanima.

Ovogodišnji Svjetski dan oceana bavi se temom života i sredstava za život, egzistencijom koju omogućuju oceani. Naime, oceani su važni za egzistenciju više od tri milijarde ljudi, od kojih je velika većina u zemljama u razvoju.

I Europska unija uspostavila je okvir za zaštitu morskog okoliša, doneseno je više strategija i direktiva kojima se želi smanjiti otpad, zaštititi prirodu i bioraznolikost, potaknuti kružno gospodarstvo.

Tako se primjerice Direktivom (EU) 2019/904 Europskog parlamenta, usvojenom 5. lipnja 2019., želi spriječiti i smanjiti utjecaj određenih proizvoda od plastike na okoliš, posebno vodni okoliš, kao i na ljudsko zdravlje, te promicati prijelaz na kružno gospodarstvo s inovativnim i održivim poslovnim modelima, proizvodima i materijalima.
Države članice moraju do 3. srpnja ove godine osigurati da se određeni plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu više ne stavljaju na tržište EU-a.

Zastupnici EP-a su postavili i ciljeve za sakupljanje otpada - do 2029. godine, 90 posto upotrijebljenih plastičnih boca mora se ponovno prikupiti, a do 2025. najmanje 25 posto materijala iz kojeg su te boce izrađene morat će biti prikladno za recikliranje. Do 2030. udio materijala koji se može reciklirati morat će biti barem 30 posto.

U EU više od 80 posto morskog otpada, izmjerenog kao broj komada otpada pronađenog na plažama, čini plastika, pri čemu plastični predmeti za jednokratnu uporabu čine 50 posto, a predmeti povezani s ribolovom 27 posto ukupne količine.
Ostaci plastike pronađeni su u mnogim vrstama poput morskih kornjača, tuljana, kitova i ptica, ali i u ribama i školjkama te na kraju u ljudskom prehrambenom lancu.

Kako je navedeno na portalu Europskog parlamenta, otpad u morima uzrokuje i ekonomske gubitke za sektore i zajednice koje ovise o morima, ali i za proizvođače: samo 5 posto vrijednosti plastičnih pakiranja ostaje u ekonomiji, dok je ostatak bačen. Ovaj podatak, naglašeno je, ukazuje na potrebu za cirkularnijim pristupom.

Uz sve ono što poduzimaju institucije svatko od nas može doprinijeti malim koracima u zaštiti prirode, pa tako i očuvanja mora i oceana. Početak je smanjivanjem količine (jednokratne) plastike koju koristimo i ne ostavljanjem nikakvog otpada na plažama.