Gotovo sve grožđe i naranče sadrže "koktel pesticida" prema istraživanju, u sklopu kojeg je detektirano najzagađenije voće i povrće koje se nalazi u britanskim voćarnicima i supermarketima.

Službene brojke koje je potvrdila britanska vlada, a koje je analizirala Pesticide Action Network (PAN), pronašle su 122 različita pesticida u 12 najzagađenijih proizvoda. Mnogi od njih opasni su po zdravlje ljudi; 61% ih je klasificirano kao "visoko opasni pesticidi" (HHP), termin koji UN koristi za identifikaciju onih tvari koje su najštetnije po zdravlje ljudi ili okoliš.

Popis pesticida uključuje 47 njih koji su povezani s razvojem raka, 15 toksina koji mogu imati štetne učinke na spolnu funkciju i plodnost te 17 inhibitora kolinesteraze koji mogu oštetiti dišni sustav i uzrokovati zbunjenost, glavobolju i slabost. Za četvrtinu pronađenih pesticida sumnjiči se kako uzrokuju endokrine poremećaje koji mogu ometati hormonalne sustave.

Svako voće ili povrće s popisa sadrži dvije ili više vrsta pesticida, a neki čak i njih 25. Iako su razine pojedinih pesticida unutar zakonskih granica, aktivisti strahuju da bi kombinacija više kemikalija mogla biti posebno štetna za zdravlje ljudi.

-Temeljito pranje trebalo bi ukloniti ostatke pesticida na površini proizvoda (fungicide koji se koriste za sprječavanje truljenja tijekom skladištenja i transporta). Međutim, mnogi suvremeni pesticidi ono su što se naziva „sustavnim“, što znači da se apsorbiraju u biljku i distribuiraju po svim njezinim tkivima. Zbog toga se ostaci pesticida često nalaze u tijelu samog proizvoda pa ih pranje površine neće ukloniti - upozorava Nick Mole iz organizacije PAN UK.

Osim grožda i naranča, značajne količine pesticida pronađene su i kod graha, graška, krušaka, mrkava i manga.

Potrošačima se preporučuje da kupuju voće i povrće porijeklom iz država EU i Velike Britanije, jer oni imaju daleko rigoroznije kontrole pesticida od ostatka svijeta.

Europski parlament je 10. srpnja 2020. donio rezoluciju u kojoj je iznio svoje prioritete u pogledu predstojeće strategije održivosti za kemikalije. Zatražio je, među ostalim, da se ta strategija iskoristi za postizanje usklađenosti i sinergija između zakonodavstva o kemikalijama, sigurnosti i zdravlju na radu i povezanog zakonodavstva Unije, uključujući posebno i opće zakonodavstvo o proizvodima, zakonodavstvo o vodi, tlu i zraku, zakonodavstvo o izvorima onečišćenja, uključujući industrijska postrojenja, te zakonodavstvo o otpadu. Naglasio je da bi se strategija trebala temeljiti na čvrstim i ažuriranim znanstvenim dokazima, uzimajući u obzir rizik koji predstavljaju endokrini disruptori, opasne kemikalije u uvezenim proizvodima te kombinirani učinci različitih kemikalija i vrlo postojanih kemikalija.