Biomasa jedan je od obnovljivih izvora energije, uz energiju vjetra, solarnu energiju, hidroenergiju, energiju oceana i geotermalnu energiju, koji su zamjena za fosilna goriva i, kako je navedeno na stranicama Europskog parlamenta, doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova, diversifikaciji opskrbe energijom te smanjenju ovisnosti o nepouzdanim i nestabilnim tržištima fosilnih goriva, posebno nafte i plina.

- Općenita definicija biomase je sva tvar biljnog i životinjskog porijekla, od čega se za potrebe proizvodnje energije najčešće koristi drvna biomasa direktnim spaljivanjem - kaže mr.sc. Velimir Šegon, zamjenik ravnatelja Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske (REGEA).

Zanimalo nas je koje su prednosti biomase u odnosu na ostale obnovljive izvore energije.

- Iz biomase se mogu proizvoditi kruta (npr. drvni peleti, agro-peleti, sječka i sl.), tekuća (npr. biodizel, bioethanol) i plinovita (npr. bioplin, drvni plin) biogoriva koja se mogu skladištiti i prevoziti prema potrebi. Ostali obnovljivi izvori energije (vjetar, sunce, hidroenergija, geotermalna energija) nemaju takvu izravnu mogućnost proizvodnje goriva odnosno skladištenja energije. Primjerice, u slučaju korištenja sunčanih elektrana ili vjetroelektrana, dobivenu električnu energiju možemo koristiti samo u trenutku proizvodnje (odnosno dok Sunce sije ili vjetar puše), a ako ju želimo koristiti u bilo koje vrijeme potrebno je ugraditi baterijske spremnike ili neki drugi način skladištenja – pojašnjava Šegon.

Što se tiče korištenja biomase u Hrvatskoj, Šegon kaže kako se u najvećem dijelu koristi drvna biomasa odnosno biomasa šumskog porijekla, u obliku cjepanica, drvnih peleta i drvne sječke, a imamo i nekoliko bioplinskih postrojenja koja proizvode električnu i toplinsku energiju.

- Neiskorišteni potencijal predstavlja biomasa poljoprivrednog porijekla, primjerice drvna biomasa iz rezidbe voćaka i maslina te ostaci iz poljoprivredne proizvodnje iz kojih se mogu proizvoditi agro-peleti (primjerice komina maslina, ostaci iz proizvodnje žitarica i sl.). Također se može koristiti i drvna biomasa nastala održavanjem javnih površina – kaže Šegon.

Dodaje kako grube procjene raspoloživih količina ove neiskorištene biomase iznose 300 do 500 tisuća tona godišnje.

- To je dovoljno za pogon oko 300 do 500 MW manjih kotlovnica i peći na biomasu – dakle govorimo o toplinskim potrebama stotinjak manjih općina - kazuje.

Pitali smo i na koje se sve načine biomasa može koristiti.

- Biomasa se može koristiti za izravnu proizvodnju topline i električne energije, može se koristiti kao gorivo za pogon motornih vozila, a može se i skladištiti i prevoziti u obliku biogoriva. U tom smislu, biomasa je svakako najfleksibilniji obnovljivi izvor energije – ističe Velimir Šegon, zamjenik ravnatelja REGEA-e.

Dodajmo još kako se u proteklih desetak godina u Europskoj uniji sve više promiče korištenje obnovljivih izvora energije, a posebice je naglašeno od donošenja europskog zelenog plana i postavljanja cilja klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Europski zakon o klimi, koji je Europski parlament potvrdio u lipnju ove godine, političku predanost o klimatskoj neutralnosti EU-a mijenja u obvezujuću zadaću za EU i države članice. Također povećava cilj Unije za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. sa 40 posto na najmanje 55 posto, u usporedbi s razinom iz 1990. godine.

Kako je navedeno na stranicama Europskog parlamenta, čelnici EU-a 2009. su postavili cilj da udio energije iz obnovljivih izvora u potrošnji energije u Uniji do 2020. godine bude 20 posto. Potom je 2018. određen cilj da udio energije iz obnovljivih izvora u potrošnji energije u Uniji do 2030. godine bude 32 posto. S obzirom na nove klimatske ambicije EU-a suzakonodavcima je u srpnju 2021. predložena revizija tog cilja kako bi taj udio do 2030. bio 40 posto.