DANSKA

Vjetroturbina visoka 271,4 metara jedna je najviših građevina u Danskoj

Vjetroturbine u Danskoj, ilustracija

 Jon Bower Pollution/Alamy/Profimedia

Danska je ovog tjedna dobila najveću vjetroturbinu na svijetu, koja će strujom moći opskrbljivati više od 18 tisuća kućanstava.

Vjetroturbina visoka 271,4 metara jedna je najviših građevina u Danskoj, a nalazi se unutar kompleksa nacionalnog istraživačkog centra u Osterildu.

Njemački proizvođač struje iz energije vjetra Siemens Gamesa pokrenuo je vjetroturbinu prije Božića. Za izgradnju je bio potreban tim od oko stotinu ljudi i nekoliko godina.

Kompanija navodi da turbina s tri rotacije pri slaboj brzini vjetra može napuniti jedan Teslin Model 3. Kada se 108 metara duga krila okreću punom brzinom, turbina može proizvoditi do 14 megavata i strujom opskrbljivati oko 18 tisuća kućanstava diljem Europske unije.

Za vjetroturbine je važna veličina, posebno za koje se koriste na moru, objasnio je za danski javni servis DR analitičar vjetroturbina Jacob Pedersen.

Siemens Gamesa već je nekoliko godina lider na svjetskom tržištu vjetroturbina na moru s tržišnim udjelom od oko 60 posto. Međutim, njegov glavni konkurent Vestas sada je najavio planove za izgradnju još veće turbine.

“Da, dizajnirali smo najveću turbinu na svijetu, koja će biti postavljena sljedeće godine i bit će najveća u danom trenutku”, rekao je za Danski javni radio direktor proizvodnje u danskoj tvrtki Vestas, Tommy Rahbek Nielsen.

Danska je među svjetskim liderima u korištenju energije vjetra. Vjetar i solarna energija zajedno stvaraju više od polovice električne energije Danske, a plan je njihov udio povećati na 84 posto do 2035. godine.

Mnoge zemlje su u procesu uspostavljanja vjetroelektrana kako bi potaknule takozvanu zelenu tranziciju. Prema izvješću Globalnog vijeća za energiju vjetra (GWEC), 235 GW vjetroturbina na moru bit će instalirano tijekom idućih deset godina.

Europska komisija je 2020. predstavila Strategiju za energiju iz obnovljivih izvora na moru, kojom se predlaže povećanje kapaciteta europskih odobalnih vjetroelektrana s 12 GW na najmanje 60 GW do 2030. odnosno na 300 GW do 2050. Također se predlaže da do 2050. kapacitet pogona za iskorištavanje energije oceana te drugih novih tehnologija, kao što su plutajuće vjetroelektrane i solarne elektrane, iznosi 40 GW.

U srpnju prošle godine, Europski parlament pozvao je na oprez zbog utjecaja priobalnih vjetroelektrana na okoliš. U usvojenoj rezoluciji europarlamentarci upozoravaju da vjetroelektrane na moru mogu ugroziti morski ekosustav te pozivaju Komisiju da provede ocjenu učinka kako bi se proučili očekivani gospodarski, socijalni i okolišni učinci izgradnje priobalnih vjetroelektrana na područjima gdje je vjerojatno da bi došlo do ugrožavanja ribolovnog sektora i održivosti morskog života.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. kolovoz 2024 07:12