Gotovo svaki solarni panel koji se prodaje u Europskoj uniji vuče porijeklo iz kineske regije Xinjiang u kojoj kineske vlasti, optužuje se, provode kampanju prisilnog rada nad tamošnjem muslimanskom stanovništvom, među ostalim Ujgura, piše Politico, navodeći kako sama industrija koja se bavi solarnom energijom, ali i europski zakonodavci upozoravaju da se europska želja za iskorištavanjem obnovljivih izvora energije ne smije ispunjavati pod cijenu ljudskih prava i života.

Naime, kineska regija Xinjiang ima veliku ulogu u proizvodnji polisilikona, materijala koji se koristi u solarnim panelima.

"Gotovo svaki solarni modul koji se bazira na silikonu, a to je najmanje 95 posto tržišta, vjerojatno u sebi sadrži nešto silikona iz Xinjianga", tvrde stručnjaci te dodaju kako je prošle godine gotovo 45 posto globalnih zaliha polisilikona za solarne panele došlo upravo iz te regije. Priznaju kako je, pošto se sirovi polisilikon transportira u tvornice koje se u pravilu nalaze izvan te regije, te zatim miješa s polisilikonom iz drugih područja, vrlo teško utvrditi stvarno porijeklo tog materijala, ali da je usprkos tome "matematički vjerojatno da svaki solarni panel u sebi sadrži materijal koji je proizveden upravo u toj regiji".

A ta je regija već dugo predmet kontroverzi. Kineske su vlasti, tvrde organizacije za ljudska prava, tamo zatočile milijun ljudi koji su podvrgnuti praksi prisilnog rada, primjerice branje pamuka. Prema najnovijim informacijama ta je radna snaga navodno usmjerena i na specijaliziranije sektore.

Peking negira te optužbe. Tamošnje kampove naziva "objektima za stručno osposobljavanje" te tvrdi da oni pripadnicima etničkih manjina pomažu osigurati sigurno zaposlenje. Svi navodi o prisilnom radu su, tvrde, fabricirana laž.

No, Europski parlament ne vjeruje u tu verziju priče. Kako je, piše Politico, Komisija spora u uvođenju trgovinskih mjera koje bi sankcionirale kršenje ljudskih prava, teret pritiska da se nešto učini pao je upravo na to tijelo i njegove zastupnike. Doduše, Europska komisija radi na razvoju novog alata - zakona o dužnoj pažnji - u sklopu kojeg bi kompanije iz EU snosile odgovornost ukoliko njihovi dobavljači krše zakone o ljudskim pravima ili pak zaštiti okoliša.

No, Europski parlament želi da Komisija ode još dalje, pogotovo u ozbiljnim slučajevima kao što je onaj spomenute kineske regije. Tako je prošlog mjeseca Odbor Europskog parlamenta za pravna pitanja pozvao Komisiju da uvede mjeru zabrane uvoza za proizvode koji su povezani s ozbiljnim kršenjima ljudskih prava. Za to se zalaže i europarlamentarka Anna Cavazzini (Zeleni). "Uredba EU o dužnoj pažnji odigrat će ključnu ulogu na način da će pomoći osigurati poštivanje ljudskih prava u našim dobavljačkim lancima", tvrdi ona.

Europski parlament dosad je donio već nekoliko rezolucija o pitanjima Ujgura.

Jedna od njih je i Rezolucija o prisilnom radu i položaju Ujgura u Ujgurskoj autonomnoj regiji Xinjiangu od 17. prosinca 2020. godine. U toj se rezoluciji navodi kako je, prema vjerodostojnim izvješćima, u takozvanim "centrima za politički preodgoj" pritvoreno ili bilo pritvoreno više od milijun ljudi, što predstavlja trenutačno najveće masovno zatvaranje pripadnika neke etničke manjine na svijetu. Nadalje, navodi se da se sustav zatvoreničkih kampova širi te da je od 2017. godine izgrađeno ili prošireno ukupno 380 objekata za pritvor, a precizira i posljedice koje snose mlađe generacije, primjerice to da se djecu šalje u državna sirotišta čak i ako se samo jedan njihov roditelj nalazi u zatvoreničkom kampu te opisuje postupke kojima su izložene žene, u smislu službenog programa za sprečavanje trudnoće.

U tom svijetlu, rezolucija pozdravlja uvrštavanje zakonodavne inicijative o obveznom zakonodavstvu o dužnoj pažnji u
lancu opskrbe u program rada Komisije za ovu godinu te Komisiju poziva da najkasnije u drugom tromjesječju ove godine donese relevantne zakonodavne prijedloge.

"Takvo zakonodavstvo trebalo bi obuhvaćati i zabranu stavljanja relevantne robe na tržište EU-a kako bi se učinkovito riješilo pitanje prisilnog rada i drugih kršenja ljudskih prava u lancima opskrbe poduzeća", navodi se u rezoluciji.