Znanstvenici se pripremaju na bušenje drevnog leda na Antarktiku kako bi otkrili tijek klimatskih promjena u posljednjih 1,5 milijuna godina. Stručnjaci iz 10 europskih zemalja i 16 različitih istraživačkih instituta okupili su se kako bi istražili ovaj antarktički led. Prva lokacija na kojoj će bušenje započeti jest meteorološka mjerna postaja Little Dome C na istoku antarktičke visoravni. Riječ je o jednom od najhladnijih mjesta na Zemlji,a glaciolozi, inženjeri i tehničari radit će na 3.233 metra nadmorske visine.

Sićušni mjehurići zraka zarobljeni su unutar ovog zamrznutog leda, koja praktički nudi snimak povijesti Zemlje. Led tako sadrži informacije koje se protežu unatrag tisućljećima, prikazuju promjene temperature i sastav atmosfere.

Preko jezgre leda duboke 3 kilometra, istraživači će moći odrediti količinu stakleničkih plinova, poput metana i CO2, koji su bili prisutni u prošlosti.

Istraživači se nadaju da će ove informacije pomoći pridonijeti pri donošenju zaključka kako će Zemlja reagirati na rastuće temperature, kao i da će pomoći u objašnjenju učestalosti kojom je planet i izlazio iz ledenih doba u prošlosti. Ovi bi podaci zato mogli biti ključni za one koji modeliraju budućnost klimatskih promjena.

-Tijekom našeg prethodnog projekta EPICA (Europski projekt za iskopavanje leda na Antarktiku), koji je završio 2008., uspjeli smo izdvojiti i analizirati ledenu jezgru staru 800.000 godina- kazao je glavni znanstvenik ovoga projekta, Carlo Barbante.

Podaci koji su došli iz ovog prvog uzorka antarktičkog leda već su se pokazali od neprocjenjive važnosti za znanstvenike koji modeliraju klimatske promjene. Otkrilo se tada kako su u vrijeme kada je Zemlja doživjela ledeno doba, koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi opadale. No nakon što se klima ponovno počela zagrijavati, CO2 je počeo rasti. Ovi se ciklusi u prosjeku događaju svakih 100.000 godina, ali bilo je trenutaka u povijesti našeg planeta kada je taj period bio mnogo kraći. Istraživači sada žele shvatiti što uzrokuje ovaj pomak.

-Pokušavat ćemo putovati dalje u prošlost. Ako želimo steći ispravnu perspektivu o aktualnim klimatskim promjenama i usvojiti odgovarajuće strategije za njihovo ublažavanje, moramo odgovore potražiti u davnim vremenima - dodao je Barbante.

Projekt je nazvan Beyond EPICA, a financiran od strane Europske komisije u iznosu od 11 milijuna eura.

U izvješću Europskog parlamenta, ovoga ljeta, navedeno je i kako je od 1989. do 2018. temperatura na Antarktici porasla za 1,8 °C, što je tri puta više od globalnog prosjeka. a prema predviđanjima ledene ploče na Grenlandu i Antarktici sve brže će gubiti masu tijekom 21. stoljeća i nakon toga.

Zastupnik Cesar Luena (S&D) kazao je kako nažalost postoji sve veći interes za komercijalno iskorištavanje resursa Antarktike koja je temeljno područje za opstanak našeg planeta.

Bušenje bi trebalo početi ove godine i, ako sve ide po planu, tim istraživača procjenjuje kako će biti potrebno pet godina kako bi se prikupili svi željeni uzorci iz jezgre leda.