PESTICIDI U VRTU

Pesticidi su nužni pri industrijskoj proizvodnji hrane, ali kemikalijama nije mjesto u vrtovima i parkovima, poručuje struka
Ilustracija
 Akmenra/Alamy/Alamy/Profimedia

U novoj studiji magazina Nature pred javnost su stavljeni prilično čvrsti dokazi kako je utjecaj agrokemikalija na pad populacije pčela veći nego što se ranije mislilo.

U Velikoj Britaniji su tako leptiri, moljci i insekti oprašivači u opasnosti od izumiranja.

Zato Dave Goulson, profesor biologije na Sveučilištu Sussex, tvrdi da bi zabrana prskanja biljaka kemikalijama u 22 milijuna privatnih vrtova u zemlji, kao i u parkovima i drugim zelenim površinama, mogla usporiti opadanje insekata.

U peticiji koja je pokrenuta ovoga tjedna, Goulson je pozvao vladu da slijedi primjer Francuske, koja je zabranila svu uporabu sintetičkih pesticida u javnim prostorima 2017., a u vrtovima 2019.

“Korištenje pesticida u poljoprivredi predmet je velikih debata. Postoje prilično jako argument da nam vjerojatno trebaju pesticidi ako želimo nahraniti cijeli svijet. Ali ne trebaju nam u privatnim vrtovima i gradskim parkovima. Za to uopće nema ekonomskog razloga ", rekao je Goulson. Njegov plan je stvoriti mrežu staništa prilagođenih insektima, koja bi uključivala gradske vrtove, privatne parkove i rubove cesta i raskrižja gdje smatra da bi trebalo posaditi što više biljaka i cvijeća.

Odbor Europskog parlamenta za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane u velikom djelu je podržao Komisijinu Strategiju za bioraznolikost i zatražio donošenje zakona o bioraznolikosti, kako bi se mogao postaviti okvir za upravljanje mjerama očuvanja i obnove biološke raznolikosti do 2050.

Zastupnici su izrazili žaljenje zbog činjenice da Europska unija nije postigla ciljeve postavljene do 2020. te istaknuli da se nova strategija za bioraznolikost mora na odgovarajući način pozabaviti s ključnim faktorima kao što su način iskorištavanja zemlje, mora i organizama, klimatske promjene, onečišćenje te problem invazivnih stranih vrsta.

Odbor za okoliš smatra da je za rješavanje ovih problema potrebno investirati 20 milijardi eura godišnje.

“Zaštita oprašivača, uz 50-postotno smanjenje upotrebe kemijskih pesticida, jedan je od prioriteta europskog zelenog plana“, rekla je povjerenica EK-a za zdravlje i sigurnost hrane, Stella Kyriakides.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 02:51