Europska komisija objavila je kojih će 100 europskih gradova sudjelovati u misiji EU-a za 100 klimatski neutralnih i pametnih gradova do 2030., odnosno u tzv. misiji za gradove. U tih 100 gradova zastupljeno je svih 27 država članica, a 12 njih nalazi se u zemljama koje su pridružene ili bi se mogle pridružiti Obzoru Europa, programu EU-a za istraživanja i inovacije (2021. – 2027.).

U toj tzv. Misiji za gradove iz Hrvatske izabran je Zagreb, iz Slovenije Kranj, Ljubljanja i Velenje, iz Austrije Klagenfurt, iz Češke Liberec, iz Bugarske Gabrovo i Sofija, iz Irske Cork i Dublin, iz Francuske odabrano je 10 gradova, iz Italije 9, Španjolske 7, itd

U gradskim područjima živi 75 % građana EU-a. Na ta područja otpada više od 65 % potrošnje energije u svijetu, a time i više od 70 % emisija CO2. Stoga je važno, ističu u Komisiji, da gradovi budu ekosustavi za eksperimentiranje i inovacije kako bi pomogli svima drugima u njihovoj tranziciji da do 2050. postanu klimatski neutralni.

- Zelena tranzicija zahvaća cijelu Europu. Međutim, uvijek su potrebni predvodnici koji si svojevoljno postavljaju još veće ciljeve. Ovi nam gradovi pokazuju put prema zdravijoj budućnosti, i u tome ćemo ih podupirati! Započnimo s radom već danas – izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Za misiju za gradove izdvojit će se 360 milijuna eura iz programa Obzor Europa za razdoblje 2022. – 2023. kako bi se zacrtale potrebne inovacije za postizanje klimatske neutralnosti do 2030. Istraživačke i inovacijske mjere bit će, poručuju iz EK, usmjerene na čistu mobilnost, energetsku učinkovitost i zeleno urbanističko planiranje te će ponuditi mogućnost pokretanja zajedničkih inicijativa i jačanja suradnje u sinergiji s drugim programima EU-a.

Koristi za gradove uključuju prilagođene savjete i pomoć dostupne na posebnoj platformi koja će se pokrenuti u okviru projekta NetZeroCities, dodatna financijska sredstva i mogućnosti financiranja te mogućnost pridruživanja velikim inovacijskim aktivnostima i pilot-projektima. Osim toga, misija otvara prilike za umrežavanje i razmjenu primjera dobre prakse među gradovima, a potiče se i uključivanje građana.

Komisija će pozvati 100 odabranih gradova da izrade klimatske ugovore za gradove, koji će uključivati opći plan za postizanje klimatske neutralnosti u svim sektorima, primjerice energetici, zgradama, gospodarenju otpadom i prometom, te povezane planove ulaganja. U tom će procesu sudjelovati građani, istraživačke organizacije i privatni sektor. Jasne i vidljive obveze koje su gradovi preuzeli u klimatskim ugovorima za gradove omogućit će im da surađuju s EU-om, nacionalnim i regionalnim tijelima te, najvažnije, s vlastitim građanima kako bi ostvarili taj ambiciozan cilj.

Nadalje, s obzirom na golemi interes 377 gradova za pridruživanje misiji, Komisija pruža potporu i gradovima koji nisu odabrani, među ostalim putem platforme za misiju i mogućnosti financiranja u okviru programa rada misije za gradove u okviru programa Obzor Europa.

Izvršni potpredsjednik Frans Timmermans, zadužen za europski zeleni plan, napomenuo je kako su gradovi nezaobilazni u borbi protiv klimatske krize.

- Bilo da je riječ o ozelenjivanju gradskih prostora, rješavanju problema onečišćenja zraka, smanjenju potrošnje energije u zgradama ili promicanju rješenja za čistu mobilnost, gradovi su često središte promjena koje su Europi potrebne za uspjeh u prelasku na klimatsku neutralnost. Čestitam gradovima koji su danas odabrani i željno iščekujem rješenja koja će se u njima razviti kako bi se njihovi stanovnici i poduzeća usmjerili prema zelenijoj budućnosti – kazao je Timmermans.

- Moramo ubrzati prelazak Europe na klimatsku neutralnost, okončati svoju ovisnost o fosilnim gorivima i realizirati koristi kao što su čišći zrak i manji računi za energiju za naše građane. Izvrsno je što u tome sudjeluje toliko gradova. Njihove ambicije možemo poduprijeti iz proračuna EU-a za istraživanje i inovacije. Misija za gradove ima potencijal da znatno doprinese našem zelenom planu i tome da Europa do 2050. postane klimatski neutralan kontinent – izjavila je izvršna potpredsjednica Margrethe Vestager, zadužena za Europu spremnu za digitalno doba.

Povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade Mariya Gabriel dodala je da misije u okviru programa Obzor Europa imaju velik potencijal za ostvarivanje ciljeva europskog zelenog plana, uključujući europsku energetsku sigurnost.

- Odabrani gradovi prvi su korak u tom smjeru i zauzimaju široko geografsko područje. Želimo da konkretne koristi od inovacija osjete sve naše regije i građani, čime se usto jača položaj velikih i malih gradova različitih razina iskustva i kapaciteta. Pozivam sve gradove da uključe sve dionike i surađuju s njima, uključujući, naravno, građane i građanke, kako bismo zajedno postigli svoje ambiciozne ciljeve – istaknula je Gabriel .

Povjerenica za promet Adina Vălean kazala je kako će u nastojanju da do 2030. postanu pametni i klimatski neutralni, danas najavljenih 100 gradova u EU-u biti prirodne „ispitne platforme” za inovativna integrirana rješenja za mnoge današnje probleme, uključujući gradsku mobilnost.

- Oslanjajući se na naš novi okvir za gradsku mobilnost, ti gradovi raspolažu alatima za zdravu i održivu međugradsku i gradsku mobilnost, primjerice udvostručenjem željezničkog prometa velikih brzina i izgradnjom dodatne biciklističke infrastrukture u sljedećih 10 godina, ulaganjem u sigurne biciklističke staze i osiguravanjem povezanosti s ruralnim i prigradskim područjima kako bi osobama koje putuju na posao pružale mogućnosti održive mobilnosti. Sigurna sam u njihov uspjeh i pozivam druge europske gradove da ih u tome slijede – kazala je Vălean.

-Misija za klimatski neutralne i pametne gradove pomoći će nam da ostvarimo preuzete obveze nulte stope onečišćenja, očuvanja bioraznolikosti i poticanja kružnog gospodarstva. Mnogi od odabranih gradova već su se na ekološkom planu dokazali u inicijativama Zelene prijestolnice, Zelenog lista i Zelenog grada, i to rješavanjem problema onečišćenja zraka, buke i otpada. Ambicije tih gradova u pogledu klime i inovacija, kao i šire financiranje istraživanja u okviru misije, pridonijet će zelenijem, čišćem i zdravijem životu u gradovima za europske građane – izjavio je povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius.

Lani provedeno istraživanju Eurobarometra pokazalo je kako su prema mišljenju europskih građana klimatske promjene najveći globalni problem. Čak 93 posto ispitanika smatra da su klimatske promjene ozbiljan problem, a 78 posto kako je riječ o vrlo ozbiljnom problemu.

“Emisije i uklanjanje stakleničkih plinova koji se odnose na cijelu Uniju i uređeni su pravom Unije moraju biti uravnoteženi unutar Unije najkasnije do 2050., čime će se do te godine emisije smanjiti na nultu neto razinu, a Unija mora nastojati da nakon toga ostvari negativne emisije”, zacrtano je Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. (Europski zakon o klimi) čime je politička predanost iz Europskog zelenog plana postala pravno obvezujuća.