U talijanskom gradiću Vignanello, smještenom nešto više od pedesetak kilometara sjeverno od Rima, donedavno na farmama jedna uz druge rasla su stabla maslina i lješnjaka, a vinograda i pašnjaka bilo je u izobilju. Danas tamo uglavnom obitavaju lješnjaci. Utjecajem Ferrera, talijanske tvrtke koja proizvodi Nutellu, bioraznoliko područje transformiralo se u poljoprivrednu monokulturu.

- Osjećam se kao da pripadam izumirućoj vrsti. Agresivan uzgoj lješnjaka potakao je izuzetno brze promjene eko sustava koje priroda jednostavno ne može podnijeti - izjavio je za Financial Times Giacomo Andreocci, vlasnik tamošnje male organske farme.

Ferrerova odluka da preusmjeri proizvodnju orašastih plodova iz Turske, njenog glavnog dobavljača i najvećeg svjetskog proizvođača, rezultirala je osnaženjem lokalne proizvodnje. Talijanska tvrtka, najveći svjetski kupac lješnjaka, niz godina bila je pod pritiskom da poveća lokalnu nabavu, a talijanski političari kritizirali su tu privatnu kompaniju zbog oslanjanja na turske zalihe. Ferrero se također suočio s konkurencijom talijanske prehrambene grupe Barilla, koja je lansirala namaz od "100 posto talijanskih lješnjaka".

No, Ferrerov povratak domaćim lješnjacima podijelilo je lokalnu zajednicu na one koji pozdravljaju priliku za povećanje svojih prihoda nasuprot ljudi koji vjeruju kako će monokultura lješnjaka naškoditi ostalim poljoprivrednicima te poremetiti ekosustav. Ekolozi također kažu da monokulture uzrokuju širenju bolesti biljaka i insekata, što rezultira većom uporabom pesticida i herbicida.

- Uzgoj lješnjaka ne uništava talijansko selo; zapravo, zemlja ima dugu povijest uzgoja lješnjaka i jedna je od glavnih svjetskih proizvođača. Okupili smo i poljoprivredne i znanstvene stručnjake kako bi riješili moguće izazove održivosti - poručili su iz Ferrera. Mnogi talijanski poljoprivrednici također su izrazili zadovoljstvo prihodima koji donosi uzgoj lješnjaka.

Lješnjaci se uzgajaju oko Vignanelle od 1960 -ih. No prema planu za 2018. pod nazivom Progetto Nocciola Italia ili Talijanski projekt oraha, Ferrero je krenuo s povećanjem nacionalne proizvodnje za 30 posto, a plan je doći do 90.000 hektara površine do 2025. godine.

U Rezoluciji Europskog parlamenta o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. naglašava se da bioraznolikost tla omogućuje ključne usluge ekosustava i ublažava klimatske promjene, zbog čega je ona jedan od najvažnijih elemenata kopnenih ponora ugljika, te poziva Komisiju da podnese zakonodavni prijedlog za uspostavu zajedničkog okvira za zaštitu i održivo korištenje tla, uz puno poštovanje načela supsidijarnosti, te za efektivno uključivanje navedene zaštite u sve relevantne politike EU-a.

Iz Parlamenta naglašavaju naglašavaju da je zdravo tlo, uključujući njegovu plodnost i strukturu, ključno za poljoprivredni sektor, te ističu negativan utjecaj koje na tlo imaju, između ostalog, neodržive poljoprivredne i šumarske prakse, prenamjena zemljišta, građevinske aktivnosti, brtvljenje tla i industrijske emisije; naglašava da bi trebalo primjenjivati metode sječe šuma i poljoprivrede koje su manje štetne za tlo.