Prema preliminarnom izračunu, emisije stakleničkih plinova Republike Hrvatske u 2020. godini iznosile su 23,397 kt CO2 eq što je gotovo 5 posto niže u odnosu na emisije iz 2019. godine, objavio je Zavod za zaštitu okoliša i prirode u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Najveće smanjenje emisija stakleničkih plinova, kako su istaknuli, zabilježeno je u sektoru Energetike kao posljedica smanjenja izgaranje fosilnih goriva. To se prije svega odnosi na aktivnosti povezane s podsektorom Promet, čije emisije su 12 posto smanjene u odnosu na 2019. godinu. Također, podsektor Energetskih transformacija (proizvodnja električne energije i topline, rafinerijski procesi i ostala energetska postrojenja) bilježi smanjenje emisija od 7,8 posto.

Nadalje je pojašnjeno kako je kao posljedica zatvaranja i izolacije (lockdown) i pratećih mjera koje su se provodile s ciljem zaustavljanja širenja bolesti COVID-19, došlo i do smanjenja svakodnevnih migracija stanovništva, što se reflektiralo i smanjenjem intenziteta cestovnog prometa dok je zračni promet zabilježio i znatno veći pad intenziteta. Pandemija koronavirusa utjecala je i na smanjenje potrošnje svih transformiranih oblika energija za 5 posto dok je proizvodnja primarne energije smanjenja za 2,3 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Nadalje u informaciji je navedeno kako je zamijećeno poboljšanje kvalitete zraka uslijed pada koncentracija dušičnog dioksida (NO2) i lebdećih čestica (PM10 i PM2,5) zbog mjera zatvaranja i pada aktivnosti.

Istaknuto je i kako je Europska agencija za okoliš (EEA) u travnju 2020. razvila preglednik Air quality and COVID-19 ,koji prati prosječne tjedne i mjesečne koncentracije NO2, PM10 i PM2.5, te sve procjene pokazuju da su koncentracije NO2 u cijeloj Europi značajno smanjene u travnju 2020., neovisno o meteorološkim uvjetima, ali su varirale unutar gradova i zemalja. Ista je situacija zabilježena i s koncentracijama PM10, ali u nešto manjoj mjeri.

Također je objavljeno kako su su se izazovi ovladavanja pandemijom pozitivno odrazili na pad emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak. To je utjecalo na barem kratkotrajno poboljšanje kvaliteta zraka u mnogim gradovima, istaknuto je.

Iako se nakon ukidanja strožih mjera zatvaranja i povratka uobičajenim gospodarskim aktivnostima i „normalnom životu“, emisije stakleničkih plinova kao i kvaliteta zraka vratila na razine slične onima prije pandemije, ovo je razdoblje, naglašeno je, pokazalo da su za zaustavljanje klimatskih promjena potrebni enormni zajednički napori i promjene u svakodnevnom životu.

Navedeno je i kako je Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) procijenio da bi svijet trebao smanjivati emisije CO2 za 7,6 posto godišnje u sljedećem desetljeću kako bi spriječio globalni porast temperature zraka na Zemlji za više od 1,5 ºC iznad predindustrijskih razina – što je cilj utvrđen Pariškim sporazumom o klimi iz 2015. Smanjenja emisija stakleničkih plinova u tom opsegu bila bi još veća od smanjenja emisija u 2020., istaknuto je.

Promjene će doprinijeti poboljšanju kvalitete zraka, boljoj kvaliteti života i smanjivanju bolesti uzrokovanih onečišćenjem zraka, istaknuto je na kraju.

Spomenimo i kako je Europski parlament 28. studenog 2019. godine proglasio klimatsku krizu. U lipnju 2021. godine Parlament je usvojio Europski zakon o klimi. koji političku predanost o klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. iz Europskog zelenog plana mijenja u obvezujuću zadaću za EU i države članice. Također povećava cilj EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. sa 40 posto na najmanje 55 posto, u usporedbi s razinom iz 1990. godine. U srpnju 2021. godine Komisija je predstavila paket „Fit for 55“ kako bi EU mogao postići ambicioznije ciljeve do 2030. godine.