Osim što svake godine ubija osam milijuna ljudi, duhanska industrija ima daleko veći utjecaj na planet nego što mnogi od nas shvaćaju.
Danas objavljeno novo izvješće Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) opisuje destruktivni utjecaj ove industrije na okoliš i zdravlje ljudi.
Svake godine duhan košta svijet 600 milijuna stabala, 200.000 hektara zemlje, 22 milijarde tona vode i ispušta 84 milijuna tona CO2 u atmosferu, navodi se u izvješću. Same emisije CO2 jednake su jednoj petini onoga što proizvede zrakoplovna industrija.
Većina duhana uzgaja se u zemljama s niskim ili srednjim dohotkom gdje su voda i poljoprivredno zemljište očajnički potrebni za proizvodnju hrane. Umjesto toga, oni se koriste za uzgoj ovih "smrtonosnih" biljaka duhana, kažu iz WHO-a.
Više od 7000 otrovnih kemikalija
Uzgoj usjeva koji stvaraju ove prozvode također nije jedini problem. Industrija proizvodi planine otpada koji štete našem okolišu, poručuje WHO.
“Duhanski proizvodi sadrže preko 7000 otrovnih kemikalija, koje uništavaju naš okoliš kada se odbace”, kaže dr. Ruediger Krech, direktor za promicanje zdravlja pri WHO-u.
Opušci su drugi najveći izvor zagađenja plastikom u svijetu, budući da sadrže mikroplastiku koja se zadržava u okolišu. Drugi proizvodi poput e-cigareta također doprinose problemu zagađenja plastikom.
“Otprilike 4,5 milijardi filtara za cigarete svake godine zagađuju naše oceane, rijeke, gradske pločnike, parkove, tlo i plaže”, dodaje Krech.
Njemačka svake godine troši više od 180 milijuna eura na čišćenje otpada duhanskih proizvoda. A trošak čišćenja otpada duhanskih proizvoda često padaju na teret poreznih obveznika - a ne industrije koja uzrokuje problem. Kina potroši oko 2,4 milijarde eura svake godine, a Indija otprilike 714 milijuna eura za taj posao. Krech je za AFP rekao da su nalazi "prilično poražavajući", dodajući da je industrija "jedan od najvećih zagađivača za koje znamo".
Duhanska industrija pokušava odvratiti pozornost
STOP, nadzornik industrije, kritizirao je pokušaje duhanske napore duhanske industrije da odvrati pozornost od štete koju čine po okoliš. Upozorava da bi moglo doći do još dodatne degradacije okoliša jer se ljudi usmjeravaju prema elektroničkim proizvodima.
U izvješću koje je izrađeno u suradnji s WHO-om, nadzornik je otkrio da slanje poruka o e-cigaretama koje pomažu u ostvarivanju održivije budućnosti nisu ništa drugo do greenwashing.
“Duhanske tvrtke pokušavaju tvrditi da postaju održive, promičući ekološka izvješća i akreditacije. To je obmana”, kaže Andrew Rowell, glavni autor izvješća STOP-a. te dodaje da moramo početi razmišljati o velikim duhanskim korporacijama na isti način na koji govorimo o naftnim korporacijama i njima kao uzroku klimatskih promjena.
Primjeri greenwashinga, spomenutih u izvješću, uključuju partnerstvo s brazilskim Ministarstvom i Institutom za okoliš na projektu očuvanja šuma unatoč tome što duhanska industrija stoji iza krčenja šuma u toj zemlji. STOP također ukazuje na projekte u Africi koji imaju za cilj povećati pristup pitkoj vodi, dok se istovremeno za uzgoj duhana koristi više vode nego za uzgoj biljaka, a mogu biti i potencijalni zagađivači glavnih tokova vode.
Neke europske zemlje, poput Francuske i Španjolske, već su zauzele stav. Zakon zagađivač plaća znači da duhanska industrija mora sama pokriti troškove sanacije zagađenja koje stvara.
WHO poziva druge da slijede ovaj primjer i osiguraju da oni koji stvaraju nered plaćaju čišćenje.
Također se poziva na pomoć uzgajivačima duhana koji žele prijeći na održive usjeve, predlažu visoke poreze na duhan i veću podršku uslugama koje pomažu ljudima da prestanu s korištenjem proizvodima koji izazivaju ovisnost.
Nacrt zakona kojim se ažurira Direktiva o duhanu kojim bi se duhanski proizvodi učinili manje privlačnim među mladima zastupnici Europskog parlamenta podržali su još 2014. Svaka kutija cigareta u EU ima natpise s upozorenjem o štetnosti cigareta i ta upozorenja (slike) prekriva 65 % površine kutije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....