Sredinom travnja dubrovački gradonačelnik Mato Franković potpisao je Akcijski plan za smanjenje onečišćenja plastikom za razdoblje od 2021. do 2026. godine. To je prvi takav dokument u Hrvatskoj, koji obuhvaća ključne mjere za smanjenje nastanka otpada i unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom, a razvijen je kroz suradnju Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce i WWF-a Mediterranean, kao dio globalne inicijative Plastic Smart Cities kojoj se Dubrovnik priključio u srpnju 2020.

Krajem prošlog tjedna u Dubrovniku je održana i dvodnevna radionica o provedbi tog plana kojim se Grad obvezao poduzeti mjere i radnje kojima će smanjiti količinu odloženog plastičnog otpada za 30 posto na pilot području do 2022. i za 55 posto na gradskoj razini do 2025. godine.

To će se postići primjenom sustava prikupljanja otpada od-vrata-do-vrata u gradskim naseljima Zaton Veliki, Zaton Mali, Štikovica i Bosanka. Plan uključuje i mjere za poboljšanje prikupljanja i odlaganja kompostabilnog i biorazgradivog plastičnog otpada, kao i projektiranje, financiranje i implementaciju Centra za ponovnu upotrebu u gradu Dubrovniku.

Udruga Sunce Split, kako nas je informirao Marin Spetič, voditelj projekta Plastic Smart Cities Croatia, je 1. siječnja 2020. u suradnji s WWF Mediterranean započela s provođenjem tog projekta čiji je cilj smanjenje plastičnog otpada u moru.

- Projekt traje 24 mjeseca, kao partner je trebao sudjelovati grad/općina na moru, koji će provedbom projektnih aktivnosti doprinijeti smanjenju plastičnog otiska u različitim segmentima društvenog života i lokalne zajednice te potaknuti upotrebu alternativnih rješenja za otpadnu plastiku – informira Spetič o ovom projektu.

Prvi korak koji je provela Udruga Sunce bila je detaljna analiza, čiji je cilj bio odabir grada-partnera. Poziv za sudjelovanjem u projektu upućen je na adrese ukupno 82 priobalne općine i grada iz četiri dalmatinske županije, a čak 16 općina i gradova je izrazilo interes za suradnjom, od čega je 11 općina i gradova pristupilo i drugom koraku, odnosno detaljnom ispunjavanju upitnika o gospodarenju otpadom.

No, u tom trenutku bilo je moguće odabrati samo jednog partnera te je temeljem detaljne analize, za partnera u projektu Plastic Smart Cities Croatia odabran Dubrovnik.

Kako je objavljeno na stranicama Udruge Sunce u informaciji o uključenju Dubrovnika u ovaj projekt, masovni turizam predstavlja značajan pritisak na korištenje prirodnih resursa i gospodarenje otpadom u gradu koji ima 42.000 stanovnika i preko 4 milijuna noćenja godišnje. Pridruživanjem Inicijativi, Dubrovnik želi, istaknuto je, pridonijeti smanjenju vlastitog plastičnog otiska kao vodeći grad u RH u turizmu te na taj način biti primjer i drugim gradovima u Hrvatskoj, budući da je borba s plastičnim otpadom nešto s čime se kao društvo moramo ambicioznije suočiti.

Također istaknuto je kako ovaj projekt predstavlja i nastavak djelovanja Grada Dubrovnika u smjeru poticanja održivog razvoja i razvoja održivog turizma na području grada. Ujedno, kroz provedbu projektnih aktivnosti radit će se i na podizanju svijesti građana grada Dubrovnika, i u konačnici svih građana RH, o uzrocima i posljedicama plastičnog zagađenja na okoliš, morske i kopnene ekosustave te zdravlje ljudi.

U Udruzi Sunce Split nadalje informiraju kako se projektu Plastic Smart Cities Croatia kao partner pridružio i Trogir koji je također rekao „NE” plastici! Pridruživanjem ovom projektu i inicijativi, Grad Trogir, kako je tada objavljeno, nastavlja s donošenjem i provođenjem okolišno odgovornih mjera.

Grad je još tijekom 2019. godine donio Odluku o ukidanju korištenja jednokratne plastike u zgradama gradske uprave te su potpuno iz upotrebe izbačene plastične boce za vodu i plastične čaše korištene prilikom sastanaka i zamijenjene su staklom, koje se potom vraća na ponovnu upotrebu.

Zanimalo nas je koje su specifičnosti Dubrovnika, koje Trogira, što su dosad postigli i koji su im još ciljevi.

- Projektne aktivnosti koje su predviđene u provedbi, iste su za oba grada – razlika je u početku, odnosno trajanju projekta, a time i hodogramu aktivnosti. Grad Dubrovnik 15. travnja 2021. prihvatio je Akcijski plan za smanjenje onečišćenja plastikom za razdoblje od 2021. do 2026. godine. Također, u Dubrovniku je 10. i 11. lipnja 2020. održana dvodnevna radionica vezana za Akcijski plan. Održavanje slične radionice te predstavljanje Akcijskog plana za smanjenje onečišćenja plastikom u Trogiru planirano je u razdoblju od 24. do 29. lipnja 2021. - kazao je Marin Spetič.

Na stranicama Udruge Sunce objavljeno je i kako je Sredozemno more jedno od najzagađenijih svjetskih mora, a polovica tih enormnih količina otpada dolazi s kopna. U Hrvatskoj se svake godine stvara 400 kilotona plastičnog otpada, odnosno u prosjeku 96 kg plastike po stanovniku. Među 22 mediteranske zemlje u regiji, Hrvatska je, navedeno je, deseti najveći proizvođač plastičnih proizvoda i ima treću najveću proizvodnju otpada po glavi stanovnika, što pokazuje visoku razinu proizvodnje i potrošnje plastike.

Stoga je, kako je istaknuto, vrlo važno poduzeti hitne mjere te osvijestiti građane, ali i brojne posjetitelje o potrebi žurnog djelovanja, odnosno smanjenja upotrebe jednokratne plastike. Također je navedeno da je turizam identificiran kao jedan od ključnih aktera, pa je dio kampanje osvještavanja u sklopu projekta „Plastic Smart Cities“ usmjeren na strane i domaće turiste.

Dodajmo kako u EU više od 80 posto morskog otpada, izmjerenog kao broj komada otpada pronađenog na plažama, čini plastika, pri čemu plastični predmeti za jednokratnu uporabu čine 50 posto, a predmeti povezani s ribolovom 27 posto ukupne količine. Ostaci plastike pronađeni su u mnogim vrstama poput morskih kornjača, tuljana, kitova i ptica, ali i u ribama i školjkama te na kraju u ljudskom prehrambenom lancu.

EU je donijela više strategija (među kojima i strategiju za plastiku) i direktiva kojima se želi smanjiti otpad, zaštititi prirodu i bioraznolikost, potaknuti kružno gospodarstvo. Spomenimo kako se Direktivom (EU) 2019/904 Europskog parlamenta, usvojenom 5. lipnja 2019., želi spriječiti i smanjiti utjecaj određenih proizvoda od plastike na okoliš, posebno vodni okoliš, kao i na ljudsko zdravlje, te promicati prijelaz na kružno gospodarstvo s inovativnim i održivim poslovnim modelima, proizvodima i materijalima.

Države članice moraju do 3. srpnja ove godine osigurati da se određeni plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu više ne stavljaju na tržište EU-a.