Krovna europska organizacija za zaštitu potrošača BEUC provela je u proljeće 2021. veliko istraživanje o tome kako se oglašavanjem nezdrave hrane i pića utječe na djecu. Prikupili su primjere takvog marketinga i oglašavanja, te odabrali one koji krše obvezu vodećih europskih kompanija o odgovornoj prodaji prema djeci. Naime, ta se industrija 2007. obvezala na samoregulaciju za ograničavanje marketinga nezdrave hrane.

Tvrtke članice EU Kodeksa o reklamiranju, njih 23 prema zadnjim podacima, predstavljaju više od 80 posto troškova oglašavanja hrane i pića u EU -u. Inicijativa je, kako navode, otvorena za bilo kojeg proizvođača hrane i pića, aktivnog u Europi i spremnog djelovati u skladu s tim Kodeksom.

Kako je navedeno u istraživanju BEUC-a, od 81 pritužbe koju je podnio, njih 14 bilo je uspješno. U izvješću je istaknuto kako su marketinška ograničenja određena EU Kodeksom o reklamiranju toliko slaba da daju velik prostor tvrtkama za hranu i piće da nastave plasirati nezdrave proizvode djeci.

Prehrambeni kriteriji su previše labavi i još uvijek dopuštaju da se djeci prodaju namirnice bogate mastima, solju i šećerom. Pravila utječu samo na dječje TV programe, a zapravo djeca gledaju većinu emisija u udarnim terminima koje nisu njima namijenjene. U svijetu digitalnog marketinga ta pravila nisu prikladna niti učinkovito rješavaju značajnu količinu prikrivenog oglašavanja - primjerice na pakiranju – kojem su djeca i dalje izložena, neki su od zaključaka istraživanja.

Iz ureda eurozastupnice Biljane Borzan, koja je i i specijalistica medicine rada i sporta, komentirali su kako ovo istraživanje potvrđuje ono što je jasno svakome tko gleda televiziju i koristi internet - veliki proizvođači nezdrave hrane i pića ciljaju djecu reklamiranjem.

"Istraživanje je pokazalo kako je dobrovoljni pristup neučinkovit jer se pravila zaobilaze i izvrću na niz načina. Dobrovoljni pristup nema smisla, jer ne možeš dati vuku da čuva ovce. Proizvođači sve više koriste internet koji nije dovoljno reguliran, igrice, aplikacije i posrednike poput influencera, kojima plaćaju da reklamiraju njihove proizvode. A djeca su nam sve deblja, trećina osmogodišnjaka u Hrvatskoj je preteška, vidimo da se radi psihološkog pritiska ukida zajedničko vaganje u školama", kazala je dr. Biljana Borzan.

Inače, EU Kodeks o reklamiranju od proizvođača traži da se nezdrava hrana i piće, prema kriterijima poput sadržaja šećera, soli i masti, ne reklamiraju djeci mlađoj od 12 godina, te da se takve reklame ne puštaju u programima i sadržajima za djecu. Prema dogovoru od 5. srpnja 2021., ta dobna granica se od 1. siječnja 2022. podiže na 13 godina.

"Problem je što djeca ne gledaju isključivo programe za djecu, već sav program. Na primjer, emisije poput „The Voice“ i sličnih su među najgledanijima, obožavaju ih i gledaju djeca, no ne smatraju se dječjima emisijama i stoga sadrže reklame nezdrave hrane. Nadalje, kako bi zaobišli ograničenje reklamiranja nezdravih proizvoda djeci, proizvođači umjesto proizvoda reklamiraju brandove. U istraživanju se ističe McDonald's, koji reklamira svoj Happy meal kroz igračku koja je unutra. U reklami nema burgera, pomfrita i slatkiša, ali što mislite da će dijete jesti kad ga odvedete u fast food po Happy meal?", upozorava Borzan.

Istaknula je i kako su istraživanja u državama EU pokazala da su hrana i piće koja se reklamiraju djeci u najvećoj mjeri slabije hranjiva i manje zdrava od onih koji se reklamiraju odraslima. U Španjolskoj je trećina proizvoda reklamiranih odraslima bila nezdrava, dok se taj broj penje na nevjerojatnih 89 posto kada su u pitanju reklame prema djeci. U Francuskoj je odnos sličan, 43 posto nezdravo prema odraslima, naspram 88 posto prema djeci.

Online reklamiranje je, kako upozorava hrvatska europarlamentarka, posebno problematično jer algoritmi lako identificiraju da je korisnik dijete i onda mu upućuju sadržaje i reklame koje ciljaju djecu, između ostalog slatkiše, junk food i gazirana pića. Na Tik Toku, platformi koju uglavnom koriste djeca i mladi, čak 25 posto svih reklama je za hranu i piće.

- Kako ne bi direktno reklamirali djeci i tako prekršili Kodeks, proizvođači sve koriste influencere i youtubere koje prate milijuni djece da posredno reklamiraju njihove proizvode. Time ubiju dvije muhe jednim udarcem, jer mladi pratitelji influencera više vjeruju njima nego reklamama proizvođača. Milijuni djece igraju igrice poput Fortnite-a, koji je nedavno održao turnir kojem je glavni sponzor bio Prignles i igra je bila puna reklama za taj čips, što Kodeks ne pokriva, - izjavila je Biljana Borzan.

Također naglašava i kako eksperiment da proizvođači nezdrave hrane i pića sami sebe ograničavaju u reklamiranju djeci očekivano nije polučio rezultate.

"Dobrovoljna pravila je nužno pretvoriti u EU propise te bolje regulirati online oglašavanje djeci. U nekoliko generacija smo prešli put od toga da je pretilost djece postala puno veći problem od neuhranjenosti. Moramo djelovati, jer, obzirom koliko imamo predebele djece, prava eksplozija bolesti poput dijabetesa i raka nas tek čeka", istaknula je eurozastupnica Borzan.