Još uvijek nije jasno u kakvom će stanju divovske sekvoje u Kaliforniji dočekati kraj dva požara - koja su zajedno zapalila više od 140.000 jutara Nacionalnog parka Sequoia. Gust dim i neravan nepristupačan teren ometaju napore u procjeni štete.

Znanstvenici na terenu kažu da ima dobrih i loših vijesti. Ostalo je još džepova bujnog zelenila unutar područja koje je poharala vatrena stihija. No isto tako jedna stvar postaje sve jasnija; stabla sekvoje koja su rasla tisućama godina, i sve to vrijeme koegzistirala s požarima, uskoro će zbog suše i visokih temperatura biti u opasnosti.

Tijekom prošlogodišnjeg požara koji je zahvatio 175.000 hektara u kalifornijskom Nacionalnom parku Sequoia, čak 14% svjetskih sekvoja izgubljeno je u plamenu. Zastrašujuć je to podatak ako znamo da se do nedavno vjerovalo kako su sekvoje otporne na šumske požare. Znanstvenici sada strahuju kako vrsta neće preživjeti ako požari nastave jačati.

Klimatske promjene pokrenule su razoran ciklus, dodatno pogoršan nedostatkom brige za kalifornijske šume. Osušena vegetacija potiče požare u vrelim, suhim uvjetima koji pospješuju da vatra brže i jače bukne i zahvati krošnje visokih stabala.

Nathan Stephenson, vladin znanstvenik zadužen za nacionalni park Sequoia koji je proučavao utjecaj klimatskih promjena na šume, rekao je da bi ishod mogao zauvijek izmijeniti sastav šuma.

"Postoji velika mogućnost da mnoge od ovih šuma više nećemo vidjeti za naših života", rekao je znanstvenik dodajući da bi druge biljke i drveće uskoro mogle zamijeniti divove koji su tu stajali kroz stoljeća.

"Imate uvjete gorenja kakve nismo vidjeli u prošlosti", rekao je, ističući kako se aktulani požari, gdje se plamen uzdiže visoko u zrak i izgara kroz krošnje, nikada prije nisu doprijeli do sekvoja.

Stephenson je dodao kako ovo nije nužno ni loša ni dobra priča. Vatra je bitna komponenta za zdravlje šuma, pa čak i u slučaju ovako velikih požara.

"Svakako je loše kad 10-14% svih velikih sekvoja izgori, ali drugi su šumski gajevi tek neznatno izgorjeli i tako stvorili svojevrsni imunitet, otpornost koji će ih učiniti otpornijim na požare u budućnosti", objasnio je Stephenson.

Nakon ovogodišnjih požara bit će potrebno poduzeti velike korake. Kreatori politika morat će se odlučiti hoće li ponovno zasaditi područja koja su teško izgorjela i na koji način ukloniti pale šume i borove stradale u plamenu.

U nadi da bi se takvi slučajevi pokušali minimalizirati, Europski parlament jednakopravno s Europskim vijećem sudjeluje u izradi zakonodavstva u brojnim područjima koja imaju doticaj sa šumama, osobito u domenama poljoprivrede ili okoliša (u okviru redovnog zakonodavnog postupka).

Parlament je odlučio sastaviti i dva nezakonodavna izvješća o vlastitoj inicijativi: jedno o jačanju mjera Unije za zaštitu i obnovu svjetskih šuma (Rezolucija Europskog parlamenta od 16. rujna 2020. o ulozi EU-a u zaštiti i obnovi svjetskih šuma i drugi o novoj europskoj strategiji za šume (Rezolucija Europskog parlamenta od 8. listopada 2020. o europskoj strategiji za šume – daljnji koraci ). U vezi s prvim izvješćem Parlament je također usvojio zakonodavno izvješće o vlastitoj inicijativi o globalnom krčenju šuma (Rezolucija Europskog parlamenta od 22. listopada 2020. s preporukama Komisiji o pravnom okviru EU-a za zaustavljanje i poništavanje globalnog krčenja šuma koje je uzrokovao EU.