U Paragvaju policija naoružana vodenim topovima, automatskim oružjem i iz zraka potpomognuta helikopterom u niskom letu, sukobila se s autohtonim stanovništvom koje se branilo palicama,te lukovima i strijelama. Uzrok sukoba bio je teritorij na kojemu je zajednica podigla domove, te na kojem obitava stoljećima. No kao i većina obradive tla i šuma u Paragvaju i taj teritorij sada pripada privatnim vlasnicima, koji ne žele dopustiti zajednici Hugua Po'i da obitava na tome području.

Videozapisi sukoba pokazuju kako interventna policija u oklopima tjera pripadnike zajednice Hugua Po'i - uključujući djecu i starije ljude - iz njihovih domova na kišu.

Nakon što su ih istjerali, traktori su porušili drvene kabine pokrivene slamom i počupali usjeve s okolnog zemljišta. Kasnije tijekom dana, policija naoružana automatima nakratko je pustila novinara Guardiana i Maria Rivarolu, obrtnika i organizatora zajednice, da uđu u razrušeno selo.

Oni svjedoče kako su stabljike kukuruza ležale u blatu, a odjeća, japanke, napola gotovi obroci i polomljeni okviri kreveta bili razbacani po tlu.

-Ovo je još jedan udarac autohtonim narodima. Okolna zemlja je vrijedna, s plodnim tlom, rijekom i asfaltiranim putem. Ali za nas ima i duhovnu i ekološku važnost- rekao je Rivarola, čiji su rođaci živjeli u selu. Rivarola je dodao kako se zajednica vratila ovdje prije 10 godina kako bi zauzela zemlju svojih predaka.

Prema podacima Svjetske banke, Paragvaj je država u kojoj je zemlja koncentrirana kod manjeg broja ljudi nego bilo gdje drugdje u svijetu. Samo 2% ljudi posjeduje više od 80% poljoprivrednog zemljišta.

-Postoji izravna korelacija između ovih deložacija i klimatskih promjena. Ljudi koji krče šume i ispuštaju stakleničke plinove su veliki zemljoposjednici. Većina njih su uzgajivači soje i stočari. Oni su isti ljudi koji kontroliraju policiju i koriste je za izbacivanje autohtonih zajednica - rekao je Guillermo Achucarro, istraživač klimatske politike u istraživačkom centru Base-Is.

Zastupnici Europskog parlamenta pozivaju na povećanje ukupnih klimatskih koristi koje donose šume i vrijednosni lanac koji se temelji na šumama, poput apsorpcije CO2 i skladištenja ugljika u proizvodima na bazi drva. Parlament također naglašava potrebu za povećanim ulaganjem u istraživanje alternativa fosilnim gorivima. Šume i cijeli vrijednosni lanac koji se temelji na njima ključni su za daljnji razvoj kružne bioekonomije, koja omogućuje ublažavanje klimatskih promjena.

Osim toga, Parlament želi bolje mjere protiv nezakonite sječe i više provjera na granicama EU-a kako se ne bi uvezlo drvo proizvedeno na neodrživi način i proizvodi koji doprinose gubitku šuma. Uz to, zastupnici žele osigurati sustavno ocjenjivanje učinka trgovinskih sporazuma na stanje šuma, bioraznolikost i ljudska prava.

Zastupnici pozivaju na globalno promicanje održivog šumarstva i upotrebu satelita EU-a (Copernicus i Galileo) za praćenje krčenja šuma i šumskih požara u trećim zemljama. Pozivaju i na odgovarajuće financiranje istraživanja i inovacija kako bi šume postale otpornije na klimatske promjene.

Parlament želi obvezujuće ciljeve za zaštitu i obnovu šumskih ekosustava, posebno primarnih šuma (koje u novijoj povijesti nisu bile izložene velikim ljudskim utjecajima).