Uz Stari Grad na otoku Hvaru, u projekt „For Plastic Free Croatian Islands“ koji provodi Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce uključena je i Općina Sali na Dugom otoku, najvećem ali i najudaljenijem otoku zadarskog arhipelaga, otvorenog prema pučini.

- Upravo zbog geografskog položaja i izduženog (dinarskog smjera) pružanja izložen je utjecaju nanosa otpada iz morskog okoliša. Veliki problem predstavlja i sama geomorfologija Dugog otoka, prvenstveno velik broj manjih uvala, škrapa i stjenovita obala, koje su često teško dostupne s kopnene strane, a plastični otpad nošen morskim strujama i mlatom valova se upravo na takvim lokacijama nakuplja i zapetljava u nisku mediteransku vegetaciju - kazuje Jona Petešić, viša stručna suradnica za opće poslove i strukturne fondove u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Sali, koja je angažirana u provedbi ovog projekta.

S obzirom da je plastika jedan od najvećih problema zagađenja prirode i okoliša, Općina Sali uključila se u projekt da svojim primjerom dobre prakse gospodarenja otpadnom plastikom smanji pritisak onečišćenja mora te podigne razinu znanja i odgovornosti cijele lokalne zajednice. “Zajedno možemo ostvariti puno toga”, poruka je svih koji provode ovaj projekt.

Nedavno je i postavljanjem izložbe “Plastična (noćna) mora” uz šetnicu Hotela Jadran u Jelsi na otoku Hvaru, u sklopu Jelsa Art Biennala, službeno započela nacionalna kampanja za smanjenje onečišćenja jednokratnom plastikom pod nazivom „Zajedno bez plastike“. Ta izložba ujedno je jedna od aktivnosti projekta “For Plastic Free Croatian Islands” koji financira The Beyond Med Association, a Udruga Sunce provodi od listopada 2020. godine u suradnji sa Zelenom akcijom, Gradom Stari Gradom i Općinom Sali. Suradnici su SMILO i Inicijativa za Zlarin bez plastike, a projekt podržava i World Wide Fund for Nature.

Govoreći o situaciji na Dugom otoku, Jona Petešić ističe i kako veći dio ukupne godišnje mase tog morskog otpada uglavnom nastaje izvan ljetne sezone (jesen/zima) kada su južni vjetrovi u jačanju, a primjećuju i da iz godine u godinu količine naplavljenog otpada rastu.

- Puno veće količine akumuliraju se s vanjske strane otoka, gdje se nalaze brojne uvale koje su posjetiteljima atraktivne jer se radi o ruralnim prirodnim plažama, dok s unutarnje strane nas ipak štiti srednji niz otoka (Zverinac, Iž, Rava). Ljeti se stvara manje morskog otpada, kad počne sezona maestrala, no to ne znači da ga u moru nema, postoje brojne točke tzv. crne točke u Jadranskom moru gdje se otpad vrtloži po morskom dnu, te se jedan dio i s vremenom sedimentira u morsko dno - kazuje Jona.

Većina dugootočkih uređenih plaža koje se koriste u svrhu turizma se prije sezone i očiste. Informira nas i o eko akcijama koje se često provode na otoku.

Ali koliko god se čistilo, dovoljan je, kaže, jedan ljetni neverin da se opet otpad naplavi na obalu i to otočanima znatno otežava turističku sezonu.

- Porastom broja posjetitelja iz godine u godinu stvara se i ogromni pritisak na infrastrukturu naročito u sektoru gospodarenja otpadom. Na otoku stalno živi oko 1500 stanovnika, u 11 naselja, tijekom zimskih mjeseci relativno je mirno i spokojno, ljudi se tada bave svojim intradama ili ribanjem, odgovorno odlažu svoj otpad u predviđene spremnike, ali tijekom jedne turističke sezone broj kretanja zna prijeći i 100.000 posjetitelja, što nije mala brojka ako na to dodamo da svatko od njih generira nešto otpada i u pravilu ga odlaže u naše spremnike na javnim površinama. Tada se sav otpad prikuplja na dnevnoj razini i odvozi na kopno što predstavlja izraziti pritisak na komunalno gospodarstvo - kazuje Jona Petešić.

Naglašava kako je sve prisutniji otpad u morskom okolišu svakako posljedica ljudskog ponašanja, ali ne toliko i samih otočana, jer otpad kojeg nalaze uglavnom dolazi s juga Jadrana te u njemu prevladava strana deklaracija proizvoda.

- Isto tako treba znati da je plastika ta koju najčešće vidimo u ukupnoj masi otpada prikupljenog iz morskog okoliša nanesenog na obalu, ali to je zbog toga jer je plastika lako prenosiva i treba joj više vremena da dospije na dno, dok s druge strane postoje brojne morske lokacije koje su postale tzv.morska odlagališta otpada i njih ljudi ne vide, osim ako se ne bave ronjenjem ili ribarstvom pa naiđu na inertni otpad na morskom dnu koji je raznolikog sastava i osim što predstavlja veliki ekološki problem, tehnički je i zahtjevan za uklanjanje - pojašnjava Jona.

Naglašava kako je došlo vrijeme da se svi ljudi na Zemlji odgovorno prihvate posla i zajedno riješe problem.

- I to prije svega edukacijom od malih nogu, promjenom obrasca ponašanja u smislu konzumirajmo manje, ako već konzumiramo onda promislimo da koristimo ili reciklabilne ili još bolje biorazgradive materijale, da se sustav gospodarenja otpadom treba prilagoditi području ali na način da bude samodrživo (kružno gospodarenje) naročito ako su u pitanju otoci, te da stalno pružamo mogućnosti novih spoznaja, alata i vještina, kako lokalnoj zajednici tako i posjetiteljima da budemo što odgovorniji u zaštiti okoliša i prirode - kaže Jona.

Zanimalo nas je i kako reagiraju otočani i što očekuju od ovog projekta. Jona Petešić kaže kako su otočani svjesni da je čist okoliš jedan od uvjeta brendiranja turističke destinacije kao zelene, a Dugi otok uz to ima i 3 zaštićena područja (PP Telašćica, zaštićeni krajobraz Sjeverozapadni dio Dugog otoka i botanički vrt Maslinik u Salima).

- Bez zdravog okoliša nema turizma, ali ni poljoprivrede ni ribarstva. Toga su ljudi itekako svjesni i nema otpora u bilo kojoj pozitivnoj inicijativi. U zadnjih nekoliko godina se povećala razina znanja o odgovornom ponašanju, ali i interes lokalne zajednice da sudjeluje u volonterskim aktivnostima sakupljanja otpada - ističe Jona Petešić.

Kaže i kako se otoci sve više umrežavaju kroz različite platforme i društvene mreže, kako su mnogi pokrenuli dobre i pozitivne projekte bilo preko raznih Interreg programa, ostalih EU fondova ili nacionalnih javnih poziva.

- Osim s Udrugom Sunce, Općina Sali surađuje jako dobro i sa Tajništvom za EU otoke, koje je puno podrške u održivom razvoju otoka. Mi smo 2019.također dobili potporu iz OP Pomorstvo i ribarstvo za provedbu projekta Eko akcija Dugi otok i zadovoljni smo odazivom i odjekom u javnosti. Ono što mi očekujemo od projekta “For Plastic Free Croatian Islands” je svakako kvalitetan dijalog sa svim dionicima, od privatnog sektora na otoku, otočana ali i javnih ustanova da primjenom aktivnosti koje ćemo osmisliti zajedno u našem Akcijskom planu bez plastike doprinesemo smanjenju uporabe jednokratne plastike, sve u svrhu ostvarenja zajedničkog cilja, a to je otok bez plastike – naglašava Jona.

Skreće pozornost i na to da nedostaje unificiranost protokola kada je riječ o ekološkim aktivnostima, prvenstveno prikupljanju otpada iz morskog okoliša u Hrvatskoj.

- Vađenjem takvog otpada zapravo generiramo otpad na kopnu, te moramo razviti alat/metodologiju na koji način i takav otpad pravilno zbrinuti, ako je moguće i reciklirati. Jer otpada u morskom okolišu ima, biti će ga narednih godina i više, trebamo biti spremni na to. Koliko sam dobila informacija trenutno se i razvija ideja koja bi znatno unaprijedila i ovakve aktivnosti, te uvela i nove tehnologije, svakako radujemo se tome - zaključuje Jona Petešić.

Plastika čini 80 posto morskog otpada. Prema podacima Službe za istraživanje Europskog parlamenta, više od 150 milijuna tona plastike nalazi se u morima, a prosječno se između 4,8 i 12,7 milijuna tona plastike baci u more. Plastični otpad u morima uzrokuje probleme za morske biljke i životinje, za gospodarstvo, zdravlje ljudi kroz prehrambeni lanac i klimu. Procjenjuje se da morski otpad uzrokuje gubitke od 259 do 659 milijuna eura uglavnom u sektorima turizma i ribarstva. Učinak recikliriranja jednog milijuna plastike jednak je uklanjanju jednog milijuna vozila (u emisijama CO2).

Europska unija poduzima niz mjera za smanjenje plastičnog otpada, od poticanja boljeg gospodarenja otpadom i povećanjem reciklaže do zabrane plastike za jednokratnu upotrebu.

U siječnju 2018. Komisija je predložila strategiju za plastiku koju je Europski parlament usvojio u rujnu 2018. dok je u lipnju 2019. donesena Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš kojom se želi spriječiti i smanjiti utjecaj određenih plastičnih proizvoda na okoliš, posebno vodeni okoliš, i na zdravlje ljudi te promicati prelazak na kružno gospodarstvo s inovativnim i održivim poslovnim modelima, proizvodima i materijalima te time ujedno doprinijeti učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta.