U održavanju prirodne ravnoteže važnu ulogu imaju i kukci. Njihova je uloga ključna u različitim procesima, kao što su oprašivanje; biološka kontrola korova, poljoprivrednih štetnika i prijenosnika bolesti; razgradnja lišća i drveta, te uklanjanje strvina. Kukci doprinose kruženju hranjivih tvari, rahlosti tla i pročišćavanju vode. Oni su i izvor hrane za razne ptice, sisavce i vodozemce, pa i ljude.

U prikazu stanja bioraznolikosti i njezine zaštite koji je pripremila Služba Europskog parlamenta za istraživanja (EPRS), u dijelu koji se odnosi na ulogu kukaca navedeno je kako se tri četvrtine glavnih svjetskih poljoprivrednih kultura barem donekle oslanja na oprašivače.

Bolja kvaliteta voća i povrća

U Europskoj uniji 78 posto vrsta divljeg cvijeća i 84 posto poljoprivrednih vrsta barem djelomično ovisi o oprašivanju uz pomoć životinja. To omogućuje veću raznolikost i bolju kvalitetu voća, povrća, orašastih plodova i sjemenki.

Procjenjuje se da se pet do osam posto sadašnje globalne proizvodnje poljoprivrednih kultura može izravno pripisati oprašivanju uz pomoć životinja. U EU to se odnosi na gotovo 15 milijardi eura godišnje poljoprivredne proizvodnje. U prikazu je navedeno i kako globalni trendovi u populacijama insekata nisu poznati, a najviše podataka dolazi iz Europe i Sjedinjenih Država koji zajedno čine manje od 20 posto svjetske raznolikosti u vrstama insekata.

U Europi, podaci jedne studije iz 2017. pokazuju kako je u razdoblju između 1989. i 2016. godine u zaštićenim područjima u Njemačkoj zabilježeno smanjenje biomase letećih kukaca za 76 posto. Stručnjaci su ukazali i na smanjenje vrsta leptira u Nizozemskoj za 84 posto u odnosu na kraj 19. stoljeća.

Jedno drugo istraživanje pokazalo je kako se 70 posto zapadno-mediteranskih vrsta leptira smanjilo između 1994. i 2014.
Nadalje, u Ujedinjenom Kraljevstvu populacije divljih pčela i muha pršilica smanjile su se za trećinu vrsta između 1980. i 2013.

Raste broj slatkovodnih kukaca

U 2020. godini globalni pregled 165 dugogodišnjih vremenskih ispitivanja skupova kukaca potvrđuje pad broja kopnenih vrsta (u prosjeku za više od 10 posto po desetljeću, počevši od 1925. godine), no istovremeno pokazuje porast broja slatkovodnih kukaca (za više od 12 posto po desetljeću u istom razdoblju). U prikazu EPRS-a navedeno je kako se to možda može pripisati poboljšanjima u kvaliteti vode.

Taj element, uz činjenicu da su trendovi opadanja bili slabiji u zaštićenim područjima, ukazuje na to da odgovarajuća zaštita i obnova staništa, istaknuto je, mogu biti učinkoviti pristupi za ublažavanje promjena u skupinama kukaca.

Gubitak staništa zbog intenzivne poljoprivrede i urbanizacije glavni je uzrok izumiranja kukaca, također onečišćenje, uglavnom sintetičkim pesticidima i umjetnim gnojivima. Nezaobilazan je i utjecaj bioloških faktora, uključujući patogene i invazivne strane vrste, kao i utjecaj klimatskih promjena (posebno u tropskim regijama). U konačnici sve se najviše pripisuje ljudskom djelovanju. Najviše podataka dostupno je o pčelama i leptirima, jednoj od deset vrsta europskih pčela i leptira prijeti izumiranje.

Zbog važnosti pčela i drugih kukaca oprašivača za naš ekosustav i bioraznolikost, kao i za sigurnost hrane i poljoprivredne prinose, EU je uspostavio niz mjera. Kako bi promijenila taj trend i podržala politike vezane uz okoliš, poljoprivredu i zdravstvo na EU i nacionalnoj razini, Europska komisija predstavila je 2018. “Inicijativu EU-a za oprašivače”, prvu sveobuhvatnu inicijativu na razini EU-a koja se bavi divljim kukcima oprašivačima.

Zatražena hitna revizija

Tijekom glasanja na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u lipnju 2021. o novoj Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. zastupnici su zatražili hitnu reviziju te inicijative. Traže ambicioznije praćenje oprašivača na razini cijele EU s jasnim ciljevima i pokazateljima. Složili su se s ciljevima Komisije za smanjenje upotrebe opasnijih i kemijskih pesticida za 50 posto.

Inače, novom strategijom o bioraznolikosti do 2030. koja je dio Europskog zelenog plana, a koju je Europski parlament usvojio u prvoj polovici lipnja, Europska unija postavlja nove ciljeve u ovom desetljeću. To uključuje proširenje postojeće mreže zakonski zaštićenih područja kako bi se pokrilo najmanje 30 posto kopnenog i morskog područja EU-a, te postavljanje pravno obvezujućih ciljeva EU za obnovu prirode i degradiranih ekosustava.