SPORNO VIJEĆE ZA NORMU

POVRATAK RASPUŠTENIH Barišić vraća Vijeće koje je željelo da se piše 'ne ću'

Tijelo upamćeno po kontroverznim prijedlozima izmjena pravopisa uskoro bi ponovno moglo početi s radom
 Damjan Tadić / HANZA MEDIA

Ministar obrazovanja Pavo Barišić želi obnovu rada Vijeća za normu hrvatskog standardnog jezika, potvrdio je Jutarnjem listu. Riječ je o tijelu koje je u posljednjem sazivu funkcioniralo od 2005. do 2012. godine, sa zadaćom sustavne skrbi za jezik.

Vijeće je promicalo kulturu hrvatskoga standardnog jezika u pisanoj i govornoj komunikaciji, a te zadaće, navodi ministar, imalo bi i prilikom ponovnog uspostavljanja.

Jedan od javnosti najupečatljivijih zaključaka Vijeća bilo je rastavljeno pisanje niječnice (ne ću). Vijeće je osnovano za mandata ministra Dragana Primorca, a službeno je ugašeno za vrijeme ministrovanja Željka Jovanovića.

Stanje jezika

Iako Barišić zasad nije iznio razlog ponovnog vraćanja Vijeća (proteklih je dana na službenom putu), niti je poznato je li nedostatak Vijeća u proteklih pet godina unazadio hrvatski jezik, njegova najava povrata dvaput ugašenog Vijeća izaziva različite reakcije jezikoslovaca. Neki od članova bivšeg sastava Vijeća ne vide potrebu vraćanja Vijeća za normu. Drugi, pak, smatraju da ima razloga za osnivanje Vijeća, ali nipošto kao političkog tijela i s revidiranim zadaćama.

- Nemam namjeru u tome sudjelovati, ne vjerujem da će me itko i predložiti - kratko je komentirao Barišićevu najavu Ivo Pranjković, član bivšeg Vijeća, uz poruku da bi trebalo obrazložiti potrebu osnivanja Vijeća.

Prvo Vijeće za normu ugasilo se samo od sebe nakon pokušaja uvođenja prakse pisanja “ije” kao “ie” (bielo mlieko). Drugo Vijeće za normu doživjelo je da ga je politika koja ga je i osnovala, nezadovoljna pravopisnom intervencijom u hrvatski jezik 2005., poslije ignorirala.

Glavnim krivcem za raspuštanje Vijeća prozvan je Jovanović, iako je tadašnji predsjednik Vijeća Radoslav Katičić u jednom od intervjua naveo da je očekivao gašenje i od HDZ-ove Vlade.

Razlozi za ukidanje

- Odluku o ukidanju Vijeća donio sam jer takvo Vijeće nije bilo utemeljeno ni na jednom zakonskom aktu, nego se radilo o politički imenovanom tijelu u kojem je, bez ikakve dileme, bilo vrlo stručnih ljudi, ali i pojedinaca kojima je Vijeće služilo za osobnu promociju i zaradu na raznim izdanjima pravopisa - komentira Željko Jovanović, prema čijoj se tvrdnji Vijeće u posljednje četiri godine sastalo samo tri puta.

- I danas smatram da je ukidanje Vijeća bilo odličan potez. Vijeće za normu bilo je od politike imenovano tijelo, a politika ne smije arbitrirati ni u jednom stručnom i znanstvenom pitanju - tvrdi Jovanović, koji Barišićevu najavu smatra političkom demagogijom i populizmom.

- Neka pusti Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje da radi svoj posao, a ako i treba biti nekakav odjel za normu unutar Instituta, to je opet posao koji će Institut odraditi bez političkih direktiva - smatra bivši ministar.

Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik Željko Jozić tvrdi da rad prethodnih dvaju Vijeća za normu nije donio očekivane rezultate, niti je uspio riješiti probleme jezika: hrvatski jezik nije zakonski zaštićen, za postojanja Vijeća smanjena je satnica hrvatskog jezika u obrazovnom sustavu, a na nekim pravopisnim knjigama dopisivalo se “Usklađeno sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika”, a to nije odgovaralo istini. Na sve te pojave Vijeće nije reagiralo.

Institut već radi

- Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje jasno je pokazao kako se rješavaju aktualna pitanja hrvatskoga jezika. Objavili smo jedinstveni ‘Hrvatski pravopis’, koji se već tri godine primjenjuje u obrazovnom sustavu, rješavamo goruće probleme poput pretjerane anglizacije, dajemo jezične savjete. U Institutu se radi na bazi hrvatskog strukovnog nazivlja, a odnedavno i na besplatnom mrežnom rječniku hrvatskoga jezika, s planovima da do kraja godine objavimo i javno dostupnu gramatiku hrvatskoga jezika na internetu. To je, prema mojem mišljenju, način na koji se rješavaju problemi hrvatskoga jezika, a mislim da s pravom očekujem da nas u tom našem radu podupru i u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, što sve više dolazi do izražaja, pa sam zato vrlo optimističan - kaže Željko Jozić.

Kroatistica Branka Tafra bivše Vijeće, čija je članica bila, naziva Primorčevim i tvrdi: - Ne treba nam Vijeće za normu jer ono neće riješiti naše probleme. Treba nam kvalitetan obrazovni sustav koji će djecu naučiti pismenosti.

Nešto blaži stav ima profesor emeritus Ivan Zoričić, također član bivšega Vijeća. Na prvu loptu, kaže, ima razloga i za “da” i za “ne”, no kada bi se Vijeće ponovno osnivalo, to bi trebalo odraditi u drukčijem sastavu i s malo drukčijim ciljevima.

- Neka dođu mlađi ljudi. Stariji puno i svašta pamte, a onda znaju krenuti u krivome smjeru. Vijeće poput staroga nam ne treba, za to imamo Institut za hrvatski jezik - zaključuje profesor Zoričić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 13:52