UPUTE ŠKOLAMA

KAKO ĆE SE UČENIKE OCJENJIVATI NA DALJINU Usmeni ispiti do kraja škole održat će se samo jednom, i to iz nekoliko ključnih predmeta

 
 Vladimir Dugandžić / Goran Mehkek / CROPIX

U nastavi na daljinu, koja se online i televizijskim putem provodi u posljednja tri tjedna, poslije Uskrsa uvodi se ocjenjivanje i vrednovanje učenika. Ministrica obrazovanja i znanosti Blaženka Divjak jučer je predstavila upute za vrednovanje i ocjenjivanje tijekom nastave na daljinu za učitelje, nastavnike, profesore, ali i dijelom za roditelje i učenike.

- Bitan je pomak s činjeničnog znanja na razvoj kompetencija nužnih za uspješan život i rad u 21. stoljeću, kao što su kritičko razmišljanje, rješavanje problema te razvoj kreativnosti i inovativnosti. Važno je da učenik dobije povratnu informaciju - poručuje Divjak koja je preporukama obuhvatila i studente te profesore na fakultetima, iako ih, s obzirom na autonomiju sveučilišta, upute ne obvezuju.

Složeni zadaci

Tako učitelje i nastavnike u osnovnim i srednjim školama poziva da u online nastavi usmene i pismene provjere znanja provode u što manjoj mjeri, a naglasak stave na ocjenjivanje aktivnosti učenika te vrednovanje složenijih zadataka.

Na taj bi način, u slučaju da se online nastava produlji do kraja školske godine, učenici predmetne nastave (viši razredi osnovne škole i srednjoškolci) iz svakog predmeta mogli zaraditi najmanje dvije brojčane ocjene: jednu iz aktivnosti poput sudjelovanja u raspravama u virtualnom okruženju, izrade zadaća pa do samostalnog istraživanja, a drugu iz složenijih zadataka poput izrade plakata, postera, umnih mapa, eseja, prezentacija, projekata i istraživačkog rada.

Zaključna ocjena na kraju školske godine izvodit će se iz dosadašnjih ocjena dobivenih u redovitoj nastavi plus ocjene iz online nastave.

Za učenike razredne nastave, od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, ne preporučuje se pismeno i usmeno ispitivanje učenika ako nastava na daljinu potraje do kraja školske godine. No, ipak, ako se učenici izrazito trude i vrlo su aktivni u nastavi na daljinu, ne isključuje da ih učitelj nagradi i brojčanom ocjenom.

Treba reći kako su struka te učitelji praktičari višekratno pozivali Ministarstvo da ove godine zbog specifičnih okolnosti ukine brojčano ocjenjivanje i opći uspjeh za učenike u razrednoj nastavi, a osobito za prvašiće, no Ministarstvo je upozoravalo kako je to moguće jedino izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u saborskoj proceduri. No, zanimljivo je da se u najnovijem dokumentu više ne isključuje ni tu mogućnost, a idu i korak dalje.

“Ako epidemiološka situacija i provođenje nastave na daljinu to budu zahtijevali, Ministarstvo će predložiti izmjenu Zakona o odgoju i obrazovanju te omogućiti da se ne izvodi zaključna ocjena u razrednoj nastavi i odgojnim predmetima u predmetnoj nastavi u osnovnoj školi kao što su tjelesna i zdravstvena kultura, glazbena te likovna kultura”, stoji u uputama.

Što se tiče usmenog ispitivanja, iz Ministarstva kažu kako se ono najjednostavnije može obaviti putem videokonferencije. No, budući da takav oblik komunikacije prilično opterećuje sustav, iz Ministarstva pozivaju škole da takav oblik ispitivanja izuzetno ograniče.

Tako se usmeno ispitivanje predlaže jedino u predmetnoj nastavi u osnovnim i srednjim školama, i to za predmete koji imaju tjednu satnicu najmanje četiri sata (uglavnom hrvatski jezik i matematika) za koje bi se takav oblik ispitivanja trebao provesti jednom do kraja nastavne godine, a posebno u slučaju ako učenik i nastavnik imaju dvojbi oko zaključne ocjene.

Za predmete koji imaju satnicu tri sata tjedno (uglavnom prvi strani jezik), usmeno ispitivanje preporuča se jedino u slučaju ako se učenika tijekom nastave na daljinu ocjenjuje zaključnom ocjenom odličan ili ako mu prijeti zaključna ocjena nedovoljan. U svim ostalim predmetima i situacijama usmeno ispitivanje u nastavi na daljinu ne treba provoditi.

Digitalni alati

Što se tiče pismenog ispitivanja, za to se mogu koristiti digitalni alati, programi i aplikacije, osobito u STEM predmetima (matematika, fizika, kemija) poput Matifica, GeoGebre, OneNotea i drugih, koji već imaju baze zadataka, individualizirane testove i slično. Zadatke je moguće davati i na jednostavniji način: “Ovo su zadaci, molim te riješi ih u zadanom vremenu, potom fotografiraj rješenja i pošalji mi ih na uvid”. Međutim, takve provjere nisu nužne i potrebno ih je provesti samo ako su osigurani preduvjeti.

Za veće provjere znanja (usmeni ispit, složeniji zadaci, test u pisanom obliku) Ministarstvo poziva da na razini razreda predmetni nastavnici usklade okvirni vremenik provjera za svaki mjesec. Pritom treba uzeti u obzir potrebe učenika s teškoćama pa je važno da u tome sudjeluju i stručni suradnici škole. Ministrica Divjak pozvala je roditelje da u određenoj mjeri pomognu djeci u nastavi na daljinu, ali i da im sugeriraju kako se ne smiju koristiti nikakvim nečasnim radnjama poput prepisivanja i sličnog.

Testovi će se provoditi samo kao iznimka, važan je istraživački rad

Donosimo detaljan vodič kroz 80 stranica debeo pravilnik o ocjenjivanju i vrednovanju znanja u online školi koje počinje nakon Uskrsa:

PRIMJERI ZADATAKA ZA OCJENJIVANJE U PREDMETNOJ NASTAVI

RAZREDNA NASTAVA

- nema usmenog i pismenog ispitivanja ako nastava na daljinu potraje do kraja školske godine

- pažljivo pratiti aktivnost učenika: jesu li sve zadaće i vježbe izrađene

- zadavati kompleksnije zadatke (izrada plakata, umnih mapa, crteža, sastavaka, kvizova)

- moguće i nagrađivanje brojčanom ocjenom za iskazanu aktivnost i inovativnost u nastavi na daljinu

PREDMETNA NASTAVA

(od 5. do 8. razreda i srednja škola)

- naglasak u ocjenjivanju na aktivnosti u online nastavi (angažman, komunikacija, revnost u pisanju zadaća) i rješavanje složenijih zadataka (izrada postera, umnih mapa, eseja, projekata, istraživačkog rada): to donosi ukupno najmanje dvije ocjene po predmetu do kraja nastavne godine

- klasično usmeno i pismeno provjeravanje činjeničnog znanja svesti na najmanju mjeru

- usmeno ispitivanje (putem videokonferencija) iznimno i ograničeno: za predmete sa satnicom najmanje četiri sata tjedno (hrvatski jezik i matematika) jedanput do kraja školske godine; za one od tri sata tjedno (strani jezik) samo ako treba zaključiti odličan ili nedovoljan

- zaključna ocjena na kraju godine izvodi se iz dosadašnjih ocjena u redovitoj plus online nastavi

MATURANTI

- očekuje se veća samostalnost u radu od mlađih učenika

- odgađa se esej iz hrvatskog jezika 16. svibnja, a sredinom svibnja, ovisno o razvoju epidemiološke situacije, bit će poznato hoće li se pomicati i ostali rokovi, hoće li matura biti na jesen i sl.

- mogućnost probnih online ispita državne mature (npr. probni online esej iz hrvatskog jezika kao oblik povratne informacije o spremnosti za pravi ispit)

- otkazivanje mature zadnja je opcija

PRAKTIČNA NASTAVA U STRUKOVNIM ŠKOLAMA

- provjeru praktičnih vještina moguće je odgoditi ili prebaciti na sljedeću školsku godinu ako se radi o vještinama koje su ključne

- što više se usredotočiti na simulacije i virtualne strojeve (korištenjem raznim digitalnih alata, npr. izrada i projektiranje električnih shema, tehničko crtanje i dokumentiranje, izrada 2D i 3D modela, uređivanje izloga)

- obrana završnog rada kao i usmeno ispitivanje - videokonferencija u trajanju od 20-ak minuta; za provjeru praktičnih vještina može se pojednostaviti zadatak, na primjer snimiti videouradak ili izravnom videokonferencijom prikazati pravilno postavljanje stola i posluživanje za stolom

STUDENTI

- angažiranost u online nastavi i rješavanje složenijih zadataka (istraživački rad i projekti) može se brojčano vrednovati

- koristiti projektne i problemske zadatke, istraživačke radove, izradu programa, portfolija, konstrukcija te kritičkih osvrta, analiza i preglednih radova, moguće u ograničenom vremenu

- neke kolokvije zamijeniti rješavanjem zadataka koji se preuzimaju iz baza zadataka tako svaki student dobiva svoje zadatke

- fakulteti trebaju međusobno obaviti usklađivanje sličnih programa (npr. studiji medicine), ali i s glavnim poslodavcima (npr. Ministarstvo zdravstva) dogovoriti mogućnost naknadnog odrađivanja praktičnog dijela nastave

HRVATSKI JEZIK

- sposobnost sažimanja teksta;

- istražiti utjecaj Homerovih epova na suvremeno društvo (lik Penelope, Ahilova peta, Trojanski konj i sl.), što može rezultirati kritičkim osvrtom, debatom, istraživanjem portala, raspravljačkim esejom itd.

- gramatiku se može provjeravati implicitno u pisanom ili usmenom obliku izražavanja (primjerice, prilikom oblikovanja teksta ili govorenja o vlastitom iskustvu)

MATEMATIKA

- umjesto rješavanja tipičnih zadataka eksponencijalnih jednadžbi, učenicima se može zadati da istraže koje se prirodne i društvene pojave ponašaju eksponencijalno

- interpolirati funkciju u dane podatke te pritom iskoristiti prikladne matematičke alate kako bi se objasnila i modelirala neka stvarna situacija, npr. širenje lažnih vijesti ili virusa, rast stanovništva i slično

- učenici zadatke mogu raditi samostalno ili u timu koji komunicira u virtualnom okruženju; rezultat može biti neki oblik pisanog rada, prezentacija, simulacija u nekom računalnom programu itd.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 20:40