Više od polovice financijskih direktora očekuje da će COVID-19 kriza trajati između šest i dvanaest mjeseci, dok njih 61 posto očekuje utjecaj na određene dijelove poslovanja, pokazali su to rezultati posljednjeg istraživanja koje je provela revizorsko-konzultantska tvrtka EY. Istraživanje donosi uvid u izazove s kojima se susreću financijski direktori, planirane financijske aktivnosti te očekivani utjecaj COVID-a 19 na strategiju, financijsko izvještavanje i druge aspekte poslovanja tvrtki u Hrvatskoj.
Uz ostale zanimljive podatke, istraživanje je pokazalo kako su dosadašnji ciljevi i planovi tvrtki stavljeni u drugi plan, a fokus preusmjeren na adresiranje novih izazova, pri čemu ključne postaju fleksibilnost i brzina prilagodbe novim okolnostima.
„COVID-19 donosi neizvjesnost i izazove svakom poslovanju, a posljedice na gospodarstva diljem svijeta već su prisutne. Hrvatska se, tako, ponovno suočava s ogromnim izazovom koji zahtijeva kontinuirano praćenje kako bi se odluke mogle donositi razumno, a posljedice krize minimizirati. S ciljem boljeg razumijevanja stavova i razmišljanja, te dobivanja jasnije slike poslovanja u okolnostima COVID-a 19, proveli smo istraživanje među financijskim direktorima tvrtki koje posluju u Hrvatskoj“, objašnjava Ivana Krajinović, mlađa partnerica u Odjelu revizije i voditeljica usluga financijsko-računovodstvenog savjetovanja u EY-u Hrvatska.
Poslovanje u okolnostima pandemije COVID-19
Na pitanje koliko dugo očekuju da će kriza uzrokovana COVID-om 19 trajati, 55 posto ispitanika odgovara 6 do 12 mjeseci, dok 38 posto njih na situaciju gleda nešto optimističnije i vjeruje da će kriza završiti unutar tri mjeseca. Kada su u pitanju negativne posljedice COVID-a 19 na tržište kapitala, 54 posto financijskih direktora očekuje da će kriza na tržištu kapitala trajati 12 do 24 mjeseci, a 30 posto njih kaže 6 do 12 mjeseci. Posljedice na hrvatsko gospodarstvo osjetit će se jednu do dvije godine, smatra 46 posto ispitanika, odnosno dvije do pet godina, vjeruje njih 43 posto.
Na vrhu liste problema koje financijski direktori smatraju najznačajnijima vezano za COVID-19 nalazi se potencijalna globalna recesija (82 posto), nakon čega slijedi financijski utjecaj, uključujući učinke na rezultate poslovanja, buduća razdoblja te likvidnost i kapitalne resurse (77 posto), dok se na trećem mjestu nalazi smanjenje povjerenja potrošača odnosno smanjenje potrošnje.
Na pitanje koliko su trenutno pogođeni krizom uzrokovanom COVID-om 19, ispitanici u najvećem postotku odgovaraju kako očekuju utjecaj na određene dijelove poslovanja i detaljno ih prate (61 posto), dok 30 posto njih očekuje značajan utjecaj na poslovanje, zbog čega su veoma zabrinuti. Nadalje, 73 posto ispitanika očekuje smanjenje prihoda i/ili dobiti kao posljedicu krize.
Planiranje i strategija
Kao rezultat COVID-a 19, direktori financija u narednim mjesecima očekuju povećanu potrebu za zaštitom radnika, što se odnosi, primjerice, na politike bolovanja (52 posto), potom očekuju promjene u strukturi zaposlenih zbog niske / usporene potrebe za radnicima (36 posto), dok je na trećem mjestu s 34 posto otpuštanje radnika.
Kada su u pitanju investicije, 64 posto ispitanika vjeruje da će u narednom razdoblju investirati manje nego što je planirano, dok njih 29 posto očekuje da će investirati prema planu. 38 posto ispitanika također ne očekuje promjene kada je u pitanju njihova strategiju pripajanja, spajanja i akvizicija.
Uslijed pandemije COVID-19, tvrtke su bile primorane preispitati svoje financijske aktivnosti, pa tako 82 posto njih razmatra rezanje troškova, nakon čega slijedi odgađanje, odnosno otkazivanje planiranih ulaganja (75 posto) i potom korištenje državnih mjera (73 posto).
Istraživanje pokazuje kako su tvrtke brzo prilagodile poslovanje novonastaloj situaciji s COVID-om 19, s 52 posto ispitanika koji tvrde da im je za to trebalo dva do četiri tjedna, dok 45 posto njih kaže kako su poslovanje prilagodili u tjedan dana. 52 posto ispitanika je iskoristilo situaciju kako bi se okrenuli novim IT tehnologijama.
Likvidnost
Kada je u pitanju likvidnost, čak 96 posto ispitanika je prije COVID-a 19 radilo redovite projekcije novčanih tijekova na kvartalnoj bazi ili češće, dok trenutno 64 posto njih to radi na tjednoj bazi. „Veliki je fokus stavljen na očuvanje novčanog tijeka, a prioritet upravljanja novcem vrši operativni pritisak na širok raspon tvrtki – ne samo na one s brzim optjecajem novca, nego i na one koje posluju, primjerice, u transportnoj i ugostiteljskoj industriji gdje je potražnja za uslugama gotovo nestala“, objašnjava Ivana Krajinović.
Pozitivno je što je 69 posto ispitanika u mogućnosti financirati poslovanje u uvjetima COVID-a 19 duže od tri mjeseca, u odnosu na 27 posto njih koji to mogu do 3 mjeseca, odnosno 4 posto koji mogu financirati poslovanje do mjesec dana. Većina ispitanika (njih 61 posto) ne vjeruje da će COVID-19 utjecati na proces financijskog izvještavanja u njihovoj tvrtki.
„Ciljevi i planovi koje su tvrtke imale prije krize su sada stavljeni u drugi plan, jer je fokus na adresiranju novih izazova koje je kriza donijela, čime je ponovno naglašena važnost fleksibilnosti tvrtki i brzine prilagodbe novim okolnostima. Samo one koje budu najfleksibilnije i koje će se najbrže prilagoditi novim uvjetima poslovanja izvući najbolje iz krize, a za mnoge će to značiti i promjenu u strategiji poslovanja“, zaključuje. Istraživanje je dostupno u cijelosti na službenoj web stranici EY-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....